Da li na sebi primijetite bilo koji simptom i kako ga liječite? Da li ste i nekom od svojih najbližih u porodici trebali dati neku vrstu pomoći i kako je to sve završilo, pitala je jedna čitateljka Srpskainfo specijalistu psihijatrije dr Aleksandra Pejića.
Odgovor:
Poštovana Kristina,
hvala Vam što ste mi se obratili s ovako iskrenim i važnim pitanjem. U svom radu nastojim uvijek naglasiti koliko je važno skidati stigmu s mentalnog zdravlja – a to uključuje i otvoren razgovor o vlastitim iskustvima, pa tako i mojima.
Kao ljekar, specijalista psihijatrije, svakodnevno se susrećem s različitim oblicima psihičkog patnjanja – anksioznošću, depresijom, nesanicom, unutrašnjim nemirom. To su stanja koja ne biraju, mogu se javiti i kod najotpornijih, uključujući i nas koji radimo s mentalnim zdravljem. Ne smatram to ni slabošću ni manjkavosti karaktera – to su stanja koja imaju biološku osnovu i mogu se liječiti.
Da budem potpuno otvoren – da, i sam sam u jednom periodu života osjetio posljedice intenzivnog stresa, poremećaj spavanja i izraženu napetost. To nije bila klinička depresija, ali jeste stanje koje zahtijeva pažnju. U tom trenutku, uz stručno savjetovanje s kolegama, odlučio sam da primijenim kratkotrajnu farmakoterapiju uz regulaciju životnih navika. Lijek koji sam tada koristio pripada grupi anksiolitika, uz strogo ograničeno trajanje primjene i uz stalno praćenje. Simptomi su se postepeno povukli i stabilizacija se zadržala i nakon prekida terapije.
Što se tiče moje porodice – da, imao sam situaciju u kojoj je bliska osoba prolazila kroz izraženu anksioznu epizodu, s paničnim napadima i nesanicom. I tada sam reagovao ne kao član porodice koji paniči, već kao ljekar. Prvo je bilo važno osigurati sigurno i razumijevajuće okruženje. Zatim je uslijedila kombinacija farmakoterapije i kraće psihoterapijske podrške. Iskustvo je pokazalo – a to potvrđuje i naučna literatura – da kod izraženijih simptoma farmakoterapija često donosi bržu i pouzdaniju stabilizaciju stanja. Psihoterapija je važan dodatak, ali lijekovi su temelj kada je neurobiološka ravnoteža značajno narušena.
Danas je ta osoba potpuno funkcionalna, emocionalno stabilna i aktivna, s povremenim preventivnim kontrolama.
Kristina, poruka koju želim prenijeti jeste – tražiti pomoć nije slabost, to je odgovornost. Lijekovi su alat koji, uz stručno vođenje, vraća kvalitetu života. A mi ljekari smo tu da budemo uz Vas na tom putu.
Srdačno,Mr sci dr med Aleksandar Pejić
specijalista psihijatrije
Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu