Štitna žlijezda igra ključnu ulogu u regulaciji mnogih tjelesnih funkcija od metabolizma do nivoa energije i raspoloženja.
Iako genetski i hormonski faktori igraju veliku ulogu u njenom funkcionisanju, ishrana takođe ima snažan uticaj. Određene namirnice i hemikalije mogu poremetiti rad štitne žlijezde, dok druge mogu pomoći u njenom balansiranju.
U nastavku donosimo sedam faktora koji mogu imati negativan uticaj na štitnu žlijezdu – posebno ako već imate dijagnosticiran poremećaj kao što je hipotireoza.
Nedostatak joda
Jod je osnovna hranjiva materija potrebna zasintezu hormona štitne žlijezde. Njegov nedostatak može dovesti do usporenog rada žlijezde (hipotireoza), a u težim slučajevima i do gušavosti i mentalnog zaostajanja.
S druge strane, prekomjeran unos joda takođe može izazvati poremećaje – naročito kod osoba sklonih autoimunim bolestima štitne žlijezde.
Preporučuju se prirodni izvori joda poput algi, morskih plodova (školjki, lososa, sardine), kao i jaja, šparoga, blitve, bijelog luka i susama. Kuhinjska so obogaćena jodom može biti korisna, ali nije uvijek dovoljna.
Gluten
Sve je više dokaza da postoji povezanost između celijakije i Hašimoto tiroiditisa – autoimune bolesti koja napada ćelije štitne žlijezde.
Gluten (protein prisutan u pšenici, ječmu, raži i zobi) kod osjetljivih osoba može pogoršati simptome poput umora, usporenog metabolizma i problema s koncentracijom.
Osobama s Hashimotom često se preporučuje da na probni period od tri sedmice izbace gluten iz ishrane, kako bi se procijenio uticaj na simptome.
Povrće iz porodice kupusnjača
Brokule, karfiol, kupus, prokule i slično povrće sadrže goitrogene – supstance koje mogu ometati proizvodnju hormona štitne žlijezde, naročito ako se konzumiraju sirove.
Ipak, termičkom obradom (kuhanje, dinstanje) značajno se smanjuje njihova štetnost. Ove namirnice su bogate vitaminima i antioksidansima, te se ne treba potpuno izbjegavati – važno je da budu dio uravnotežene, raznovrsne ishrane.
Šećer
Rafinisani šećer i proizvodi koji ga sadrže podstiču upalne procese u organizmu, što može pogoršati stanje kod autoimunih bolesti poput Hašimoto sindroma, kao i uticati na pojavu hipotireoze ili hipertireoze.
Preporučuje se smanjenje unosa slatkiša, gaziranih pića i industrijski prerađenih proizvoda. Umjesto toga, birajte prirodne izvore šećera poput voća i izbjegavajte skrivene šećere u gotovim preljevima i industrijskim proizvodima.
Prerađeni mesni proizvodi
Prerađeni mesni proizvodi poput kobasica, parizera, šunki i pašteta često sadrže nitrate, konzervanse i druge hemikalije koje mogu imati štetan uticaj na rad štitne žlijezde.
Ako imate probleme sa štitnom žlijezdom, preporučuje se da birate nemasne, svježe izvore proteina poput piletine, ćuretine i ribe.
Kelj
Iako je kelj izuzetno bogat hranjivim materijama, kod osoba sa problemima štitne žlijezde može djelovati nepovoljno ako se konzumira sirov. Sadrži tiocijanate, koji mogu smanjiti apsorpciju joda i dodatno usporiti rad štitne žlijezde. Rješenje je jednostavno – uvijek ga termički obradite i jedite u umjerenim količinama.
Plastika
U modernom životu svakodnevno smo izloženi hemikalijama iz plastike, sredstava za čišćenje, tekstila i namještaja – mnoge od njih klasifikuju se kao endokrini disruptori. Oni remete hormonsku ravnotežu i mogu negativno uticati na štitnu žlijezdu.
Kako biste smanjili izloženost, koristite staklene ili keramičke posude za čuvanje hrane, birajte prirodne materijale i izbjegavajte proizvode sa oznakama poput BPA (Bisphenol A).
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu