Ovaj praznik posvećen je uspomeni na smrt Bogorodice i njenom vaznesenju na nebo, kada je, prema predanju, “predala svoj duh u ruke Spasitelja”.
Srpski narod oduvijek je imao posebno poštovanje prema Bogorodici. Despot Stefan Lazarević je, obnavljajući Beograd u 15. veku, zapisao:
„Došavši, nađoh najkrasnije mesto od davnina, preveliki grad Beograd, koji je po slučaju razrušen i zapusteo. Sazdah njega i posvetih ga Presvetoj Bogorodici.“
Otuda mnoge crkve i manastiri u Srbiji nose upravo njeno ime.
Običaji i vjerovanja
Velika Gospojina se obilježava saborima i vašarima, a jedan od najpoznatijih održava se kod ženskog manastira u Rakovici, nedaleko od Beograda.
Zaštitnica majki i porodilja – U narodu se vjeruje da je Bogorodica zaštitnica svih živih bića, a posebno žena i majki.
Žene ne rade – Na ovaj dan žene ne bi trebalo da obavljaju nikakve teške poslove, niti da započinju nove, već da vrijeme posvete molitvi i poštovanju Bogorodice.
Ljetnji i jesenji poslovi – Prije Velike Gospojine trebalo bi završiti sve ljetnje poslove, dok se sa jesenjim radovima počinje tek poslije Male Gospojine (21. septembar).
Ljekovito bilje – Trave i bilje ubrane na ovaj praznik smatrale su se naročito ljekovitim. Posebno se beru borovnice, kantarion i druge trave, jer se vjeruje da donose zdravlje i blagostanje u domu.
Ikona u kući – Ikona Presvete Bogorodice treba da se nađe u svakom hrišćanskom domu. U nekim krajevima vjerovalo se da boja sastrugana sa ikone, pomiješana s vodom, pomaže u liječenju ženskih bolesti, prenosi Stil.
Šta svaka žena treba da ima na trpezi
Po narodnom vjerovanju, svaka žena bi na Veliku Gospojinu na trpezi trebalo da ima posnu hranu i hljeb, jer hljeb simbolizuje mir, blagostanje i zajedništvo u porodici. Takođe, obavezno se priprema i svježe voće ili bilje ubrano tog dana.
Tradicionalno se na praznik priprema posna trpeza, jer se Uspenje Bogorodice slavi u vrijeme posta.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.