Poraz sa 364 glasa za i 194 protiv – znači da će Bajru danas podnijeti ostavku svoje vlade predsjedniku Emanuelu Makronu, koji sada mora da odluči ko će da ga zamijeni.
Šta dalje?
Makronov kabinet je saopštio da će se to dogoditi „u narednim danima“.
Mogućnosti uključuju imenovanje novog premijera iz desnog centra: okretanje ka ljevici i pronalaženje imena kompatibilnog sa Socijalističkom partijom, i raspuštanje parlamenta kako bi se održali novi izbori.
Makronovi ogorčeni neprijatelji u krajnje ljevičarskoj stranci Nepokorena Francuska pozivaju ga lično da podnese ostavku, ali malo komentatora misli da je to vjerovatno.
Francuska je tako na putu da dobije petog premijera za manje od dvije godine – što je sumoran rezultat koji podvlači zanos i razočaranje koji su obilježili drugi predsjednikov mandat.
Francuska tone i vuče cijelu Evropu sa sobom.
Šta stoji iza političke krize u Francuskoj?
Bajruov pad je uslijedio nakon što je zahtjevao hitnu debatu o povjerenju po pitanju francuskog duga.
Ljeto je proveo upozoravajući na „egzistencijalnu“ prijetnju Francuskoj ako ne počne da se bavi svojim obavezama od 3,4 biliona evra (2,9 biliona funti).
U budžetu za 2026. godinu predložio je ukidanje dva državna praznika i zamrzavanje socijalnih isplata i penzija, sa ciljem uštede 44 milijarde evra.
Ali brzo je izgubio svaku nadu da će njegova proročanstva o finansijskoj propasti pokolebati protivnike.
Ujedinjeni protiv Bajrua
Stranka za strankom je jasno stavila do znanja da jučerašnje glasanje vide kao priliku da se obračunaju sa Bajruom – i preko njega sa Makronom.
Bez ikakve većine u Narodnoj skupštini, Bajru je vidio kako se ljevica i krajnja desnica ujedinjuju protiv njega – i njegova sudbina je bila zapečaćena.
Neki komentatori su Bajruov pad opisali kao čin političkog samoubistva. Nije bilo potrebe da raspisuje prijevremeno glasanje o povjerenju, a mogao je da provede naredne mjesece pokušavajući da izgradi podršku.
Zašto Bajruov prijedlog nije naišao na odobrenje?
U svom prethodnom govoru, Bajru je jasno stavio do znanja da je više usmjeren na istoriju nego na politiku, rekavši poslanicima da će buduće generacije patiti ako Francuska izgubi svoju finansijsku nezavisnost.
– Potčinjavanje dugovima je isto što i potčinjavanje oružju – rekao je, upozoravajući da trenutni nivoi duga znače „guranje mladih ljudi u ropstvo“.
– Možda imate moć da srušite vladu. Ali ne možete izbrisati stvarnost – rekao je.
Nije bilo znakova da su Bajruova upozorenja imala bilo kakav uticaj na parlament ili na Francusku u cjelini. Poslanici ljevice i krajnje desnice optužili su ga da pokušava da prikrije svoju i Makronovu odgovornost za dovođenje Francuske u sadašnje stanje.
U zemlji je takođe bilo malo odjeka na Bajruovu analizu – ankete pokazuju da malo ko smatra kontrolu duga nacionalnim prioritetom, za razliku od troškova života, bezbjednosti i imigracije.
Najavljeni protesti
Pokret koji sebe naziva Bloquons Tout (Blokirajmo sve) obećao je talas bojkota i protesta protiv Makronove politike od ove srijede. Nekoliko sindikata takođe poziva na demonstracije 18. septembra.
Većina ekonomskih analitičara slaže se da se Francuska suočava sa ogromnim finansijskim izazovom , jer će projektovani troškovi servisiranja njenog duga porasti sa 30 milijardi evra potrošenih 2020. godine na više od 100 milijardi evra 2030. godine.
Potreba za finansijskim ograničenjima dolazi u trenutku kada Makron obećava dodatna sredstva za odbranu, a opozicione stranke ljevice i krajnje desnice zahtjevaju ukidanje najnovije penzione reforme kojom je starosna granica za penzionisanje podignuta na 64 godine.
Bajru je preuzeo dužnost od Mišela Barnijea prošlog decembra nakon što Barnije nije uspio da usvoji svoj budžet u Skupštini.
Bajru je uspio da usvoji budžet zahvaljujući paktu o nenapadanju sa socijalistima, ali su se njihovi odnosi pogoršali kada konferencija o najnovijoj penzionoj reformi nije uzela u obzir zahtjeve socijalista.
Kako će Makron formirati novu vladu?
Neki su spekulisali da će se Makron sada okrenuti ljevičarskom premijeru, nakon što je doživio neuspjeh sa konzervativcem Barnijeom i centristom Bajruom.
Međutim, Socijalistička partija kaže da želi potpuni raskid sa Makronovom politikom koja podržava biznis, kao i ukidanje penzione reforme – što bi bilo ravno poništavanju predsjednikovog naslijeđa.
Stoga se čini vjerovatnim da će Makron u početku razmotriti neku drugu ličnost iz svog tabora, a za ministra odbrane Sebastijana Lekornua, ministarku rada Katrin Votren i ministra finansija Erika Lombara se kaže da su svi u trci, prenosi Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.