Naime, smatra se da je izraz nastao još u vrijeme kada su vremenske prilike u Šumadiji bile nepredvidive i bez meteoroloških prognoza. Kragujevčani su, priča se, često primećivali da kiša pada svuda osim kod njih.
Dok bi u okolnim mjestima poput Knića, Topole ili Lapova pljuštalo, ovaj grad je nerijetko ostajao suv. To su, naravno, predanja bez naučnih dokaza da kiša “namjerno” zaobilazi Kragujevac, davni utisci mještana da se padavine često dešavaju u okolini, a ne direktno iznad grada. Ali tako je nastala izreka koja je s vremenom postala legendarna, najprije regionalnog, a potom i šireg značaja.
Koristi se u prenesenom značenju, kada neko izbjegava obavezu, susret, situaciju, ili nas zaobilaze sreća, ljubav – isto onako kako su, po narodnom vjerovanju, oblaci izbjegavali Kragujevac.
Prvi pisani trag potiče iz sredine 20. vijeka
Prvi pisani trag upotrebe izreke potiče iz sredine 20. veka, konkretno iz 1948. godine, kada se fraza mogla naći u štampi tog vremena, ali se vjeruje da je u narodnom govoru kružila i mnogo prije toga. Kasnije se bilježi u zbirkama narodnih izraza, a danas je dio živog govora i svojevrsni simbol šumadijskog duha, dio lokalnog identiteta.
Interesantno je da čuveni srpski lingvista Milan Šipka u svom bogatom opusu naučnih radova i knjiga ima i delo naslova “Zašto se kaže?”, u kome je, na čitaocima prijemčiv način, objasnio porijeklo i značenje više od stotinu ustaljenih izraza koji kruže među narodom, iz kulture u kulturu, iz epohe u epohu. Međutim, ovdje nećemo pronaći materijal za zaključak teksta, prenosi Info KG.
I nakon prelistavanja skupa izraza, naići ćete na napomenu da ima onih čije poreklo nije moguće adekvatno objasniti, a takav je baš ovaj naš primer. Čini se da trenutno ne postoji relevantan frazeološki leksikon koji pouzdano objašnjava poreklo izraza, makar ne lingvistička studija poznata široj javnosti. Dostupna objašnjenja u novinskim člancima, blogovima i slično su većinom folklorne ili spekulativne prirode.
“Obilazi kao kiša oko Kragujevca” je primjer kako jezik čuva tragove svakodnevnog života, anegdota i lokalnog duha – i vjerovatno još dugo neće iščeznuti iz narodne upotrebe. Aktivna upotreba među ljudima pokazuje da je pravo bogatstvo srpskog jezika u njegovoj sposobnosti da živi kroz generacije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.