Prema dostupnim podacima, u Berlinu trenutno postoji oko deset grobljanskih kafića, koji su smješteni u mirnim, zelenim dijelovima grada, piše Gardijan.
Iako su prvobitno izazvali zabrinutost zbog mogućeg narušavanja dostojanstva mjesta, većina građana ih danas prihvata kao dio lokalne zajednice.
Jedan od najpoznatijih kafića, “Lizbet”, nalazi se u nekadašnjoj parohijskoj sali u berlinskom kvartu Mite.
Njegova vlasnica, Kjara de Martin Topranin rekla je da su gosti “posebno empatični i smireniji nego u uobičajenim gradskim kafićima”.
Kafić posluje uz poštovanje prema ožalošćenima i zabranjuje bučne proslave i vjenčanja.
Prvi kafić na groblju u Njemačkoj, “Finovo”, otvoren je 2006. godine u okrugu Šeneberg.
Pokrenuo ga je dugogodišnji aktivista u borbi protiv HIV, Bernd Bosman, koji je želio da, kako je naveo, “napravi prijatno mjesto za žive u prostoru namijenjenom mrtvima”.
U međuvremenu, model se proširio i na druge dijelove grada.
U okrugu Nojkeln, kafić “Gram 21” uređen je u bivšoj kapeli, dok se u Vedingu nalazi “Mars”, smješten u napuštenom krematorijumu.
Stručnjaci navode da ovakvi projekti doprinose očuvanju zapuštenih grobljanskih prostora i nude ekonomsku održivost u vrijeme smanjenog broja tradicionalnih sahrana.
Prema riječima posjetilaca, grobljanski kafići nude “jedinstven spoj mira, prirode i refleksije”.
Fenomen grobljanskih kafića, koji je potekao iz Berlina, sada izaziva interesovanje i u drugim njemačkim gradovima, gdje se razmatraju slične inicijative.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.