Iako ga često doživljavamo kao cijeli dan, zimska kratkodnevica je zapravo tačno određen trenutak, ali on označava važnu prekretnicu. Od danas noći više neće postajati duže, a dani, makar i neprimjetno, počinju da rastu.
U isto vrijeme dok mi na sjevernoj Zemljinoj polulopti ulazimo u zimu, na južnoj hemisferi počinje ljeto. Razlog za to leži u nagibu Zemljine ose, a ne u udaljenosti od Sunca, kako se često pogrešno vjeruje.
Zemlja je zapravo najbliža Suncu nekoliko nedjelja nakon zimske kratkodnevnice, ali zbog nagiba od oko 23,5 stepena Sunčevi zraci tokom zime padaju pod oštrijim uglom i donose znatno manje toplote. Sunce tada ima najnižu i najkraću putanju na nebu, izlazi i zalazi najjužnije na horizontu, a u podne je najniže tokom cijele godine, zbog čega su sjenke najduže.
Naziv solsticij potiče iz latinskog jezika, od riječi sol, Sunce, i sistere, stajati. Naši preci su primjetili da se u danima oko zimske kratkodnevnice Sunce prividno zadržava na istom mjestu. Njegova visina u podne gotovo se ne mijenja nekoliko dana, prije nego što krene da se vraća i donosi duže i svjetlije dane. Taj prividni zastoj Sunca tumačen je kao trenutak kada tama dostiže vrhunac.
Kada se tama zaustavlja, a svjetlost počinje da se vraća
Iako je danas dan sa najmanje svjetlosti, on u sebi nosi i obećanje promjene. Nakon zimske kratkodnevnice dani će se produžavati, u početku za svega nekoliko sekundi dnevno, a zatim sve brže kako se budemo približavali proljećnoj ravnodnevnici.
Razlika između najkraćeg dana u decembru i najdužeg dana u junu iznosi gotovo devet sati. Zato se zimska kratkodnevica, iako označava početak najhladnijeg perioda godine, oduvijek doživljavala i kao simbol novog ciklusa i povratka svjetlosti.
Važno je razlikovati astronomsku i meteorološku zimu. Astronomska zima počinje zimskom kratkodnevnicom i traje do proljećne ravnodnevice, koja će 2026. godine nastupiti 20. marta. Meteorološka zima, s druge strane, počinje 1. decembra i obuhvata decembar, januar i februar, jer se tako lakše prate vremenski i temperaturni obrasci.
Zimska kratkodnevica imala je snažan značaj u gotovo svim drevnim kulturama. Smatrana je svetim trenutkom smrti i ponovnog rađanja Sunca. Monumentalne građevine poput Stounhendža u Engleskoj ili Njugrejndža u Irskoj pažljivo su poravnate sa izlaskom ili zalaskom Sunca baš na dan kratkodnevnice, što svjedoči o njenoj važnosti za stare civilizacije. Mnogi običaji preživjeli su do danas, često utkani u savremene praznike.
Skandinavski praznik Jol, dvanaestodnevna proslava vezana za kratkodnevnicu, ostavio je trag u brojnim božićnim simbolima, od zimzelenog drveta kao simbola vječnog života do paljenja badnjaka, koji predstavlja povratak topline i svjetlosti.
Kod nas se ovaj dan jednostavno naziva zimska kratkodnevica. Bez mitologije i bez rituala, ali sa jasnom porukom.
Danas je najkraći dan u godini. Od sutra, koliko god neprimjetno djelovalo, svjetlost polako počinje da se vraća, piše Ona.rs.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.