Na Vol Stritu je indeks Dau Džons prošle nedjelje skliznuo za 0,7 odsto, na 48.382 poena, dok je S&P 500 pao za 1 odsto, na 6.858 poena, a indeks Nasdak za 1,5 odsto, na 23.235 poena.
U posljednja četiri radna dana prije novogodišnjih praznika, obim trgovanja na najvećoj svjetskoj berzi bio je skroman, a cijene akcija su pale.
Investitori su se fokusirali na zapisnik sa nedavnog sastanka čelnika Feda, koji je pokazao da većina njih podržava smanjenje kamatnih stopa u decembru, treći put ove godine, ali da postoje velike razlike u mišljenjima o rizicima za ekonomiju.
Dok neki zvaničnici Feda smatraju da kamatne stope treba nastaviti da se smanjuju zbog slabosti tržišta rada, drugi smatraju da kamatne stope treba zadržati na sadašnjim nivoima još neko vrijeme jer je inflacija i dalje znatno iznad ciljanog nivoa Feda od oko 2 procenta.
Kao rezultat toga, zapisnik nije uticao na tržišna očekivanja u vezi sa kamatnim stopama.
Prema nedavno objavljenim procjenama, čelnici Feda očekuju jedno smanjenje kamatnih stopa u prosjeku 2026. godine, dok tržište procjenjuje da će kamatne stope biti smanjene dva puta za po 0,25 procentnih poena.
U cijeloj prošloj godini, indeks Dau Džons je porastao za oko 13 procenata, S&P 500 za oko 16,4 procenta, a Nasdak za 20,4 procenta.
Tako je prošle godine nastavljena vladavina „bikova“ na tržištu, koja je počela u oktobru 2022. godine.
Prvog dana nove godine na Vol Stritu, indeksi su porasli, što je uglavnom zahvaljujući korekciji cijena akcija nakon četiri dana pada.
I na evropskim berzama, cijene akcija su porasle prošle nedjelje. Londonski indeks FTSE porastao je za 0,8 odsto na 9.951 poen, dok je frankfurtski DAX porastao za isti iznos na 24.539 poena. Pariski CAC je skočio za 1,1 odsto na 8.195 poena.
Prošle godine, indeks STOXX 600 vodećih evropskih akcija porastao je za 16,6 odsto.
Madridski indeks IBEX predvodio je rast, sa skokom od skoro 50 odsto. Italijanski indeks FTSE MIB pratio ga je sa povećanjem od 31,5 odsto, što je njegov najveći skok od 1998. godine.
Njemački indeks DAX porastao je za oko 23 odsto, zahvaljujući vladinim stimulativnim merama, od fiskalnih stimulansa do investicija u infrastrukturu.
Londonski indeks FTSE porastao je za oko 22 procenta, dok je pariski indeks CAC zabilježio najmanji porast, oko 10,5 procenata, što je posljedica političke krize i rasta budžetskog deficita i javnog duga, piše Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.