Ti zvaničnici dolaze iz zemalja koje imaju različite stepene istorijske naklonosti prema SAD i jasno su stavili do znanja da je ovaj način razmišljanja posebno izražen na mjestima koja su ranije imala najjače veze sa Vašingtonom.
Osjećaj straha i skepticizma ostaje, a vanredni samit EU je održan, uprkos tome što je Donald Tramp izjavio da ipak neće uvoditi carine evropskim zemljama.
Planovi američkog predsjednika u vezi sa Grenlandom, koje je iznio ranije u Davosu, zahtjevajući “neposredne pregovore” o kupovini ostrva, predstavljaju kap koja je prelila čašu mnogim evropskim liderima.
Tokom prve godine Trampovog drugog mandata, držali su se nade da se njihovi najgori strahovi u vezi sa zemljom koja je temelj evropske bezbjednosti od 1945. godine neće ostvariti.
Evropa je shvatila: Vreme je za suprotstavljanje Trampu
Ali trenutak za ljubaznost “je prošao” i “došlo je vrijeme da se suprotstavimo Trampu”, rekao je za radio BBC Anders Fog Rasmusen, bivši generalni sekretar NATO i bivši danski premijer.
Nekoliko izaslanika sa kojima je “Politiko” razgovarao, a svima im je zagarantovana anonimnost zbog osjetljive prirode njihovog posla, rekli su da se osjećaju lično izdano.
Neki od njih su studirali i radili u SAD ili su se zalagali za bliže transatlantske veze.
– Naš američki san je mrtav. Donald Tramp ga je ubio – rekao je diplomata EU iz zemlje koja je bila među transatlantskim šampionima bloka.
Ova kolektivna spoznaja Evrope će vjerovatno biti očigledna na narednim samitima, ali i iz izjava koje će lideri vjerovatno razmjenjivati privatno, a zatim i javno.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je to nagovijestio u svom govoru u Davosu, rekavši da Evropa ima “veoma jake alate” i “moramo ih koristiti kada nas ne poštuju i kada se pravila igre ne poštuju”.
Olakšanje sa rokom trajanja
Trampov govor u Davosu, tokom kojeg je nazvao dansko ostrvo “našom teritorijom”, nije ništa naročito učinio da smiri tenzije.
Iako je Tramp isključio upotrebu vojne sile za zauzimanje Grenlanda, vlade EU to nisu smatrale povlačenjem zbog oštrine njegovog govora o Evropi uopšte, i jasne potvrde njegovih namjera, prema riječima dvojice diplomata EU.
Tramp je na kraju povukao svoju prijetnju o uvođenju tarifa za osam evropskih zemalja koje je smatrao preprekama u vezi sa Grenlandom, ali do tada su stvari već otišle predaleko.
– Nakon prepirki u posljednjih nekoliko dana, sada bi trebalo da sačekamo i vidimo kakvi će se suštinski sporazumi postići između generalnog sekretara NATO Marka Rutea i Trampa. Bez obzira na to kakvo se rješenje sada pronađe za Grenland, svi moraju da shvate da ne možemo da sjedimo skrštenih ruku, opuštamo se i budemo zadovoljni – rekao je njemački vicekancelar Lars Klingbajl za njemački emiter ZDF.
Trenutak kada je američki predsjednik zaprijetio tarifama, bio je trenutak kada je raskol “postao stvaran”, rekao je jedan diplomata EU.
– Možda će nam ovaj pritisak donijeti nekoliko mjeseci, a možda je to trajnija stvar. Mislim da će Trampov govor dati materijala za razmišljanje – rekao je drugi diplomata, misleći na Trampovu promjenu kursa.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen sumirala je situaciju tokom svog govora u Davosu.
– Svijet se trajno promijenio i moramo se mijenjati sa njim – poručila je ona.
“Velika bazuka” može biti aktivirana
Prije Trampovog smanjenja carina, lideru EU su se spremali da zatraže od Komisije da pripremi svoje najmoćnije trgovinsko oružje protiv SAD – Instrument protiv prinude (ACI), poznato i kao “velika bazuka”.
EU je stvorila svoju “trgovinsku bazuku” 2023. godine kako bi se suočila sa prijetnjom koju predstavljaju, kako je doživljavala, neprijateljske zemlje, prije svega Kina, za koju se plašila da koristi tržišta i ekonomije da bi ucjenjivala EU da ispunjava zahtjeve Pekinga. Ideja da će Brisel upotrebiti tu mjeru protiv SAD ranije je bila nezamisliva.
– Doživljavamo veliki raspad svjetskog poretka – rekao je visoki izaslanik iz zemlje koja je u EU viđena kao ključni američki saveznik.
Procjena da SAD više nisu pouzdan saveznik dolazila je postepeno. Prvi put je došlo do potresa kada je Trampova administracija objavila svoju Strategiju nacionalne bezbjednosti početkom decembra, u kojoj se zavjetovala da će jačati “patriotske evropske stranke” na štetu EU.
Zatim je Tramp obnovio svoju retoriku o aneksiji Grenlanda, američki ambasador na Islandu nazvan je guvernerom 52. američke države, a Tramp je poslao pismo norveškom premijeru u kojem je rekao da to što mu nije dodjeljena Nobelova nagrada za mir znači da “više neće osjećati obavezu da misli isključivo na mir”.
“Ovo je izdaja”
Diplomate sa kojima je “Politiko” razgovarao porede trenutnu situaciju sa periodom koji je prethodio Drugom svjetskom ratu.
– Mislim da smo sada prošli Minhen – rekao je jedan, misleći na sastanak iz 1938. godine na kom su Britanija, Francuska i Italija “umirile” Adolfa Hitlera dozvolivši mu da anektira Čehoslovačku.
Nagla promjena ponašanja SAD bila je posebno bolna za Dansku, koju je Tramp u Davosu nazvao “nezahvalnom”.
Kopenhagen je šokiran njegovim ponašanjem, obzirom na to da je decenijama bio među velikim saveznicima Amerike. Danska je rasporedila snage kao podršku SAD u nekim od najopasnijih borbenih zona na Bliskom istoku, uključujući provinciju Helmand u Avganistanu. Zemlja je pretrpjela jedne od najvećih gubitaka života po glavi stanovnika.
– Toliko nas je studiralo u SAD, svi smo željeli da tamo radimo. Ovo je jednostavno izdaja – rekao je jedan danski zvaničnik, prenosi Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.