Obično iznesu svoje maksimalističke zahtjeve, a zatim dozvole pregovaračkim timovima da rade sa više fleksibilnosti. To je nešto što se dešava već duže vrijeme – smatra jedan američki zvaničnik.
Ukrajinski zvaničnik upoznat sa aktuelnim pregovorima rekao je za “Kijev Independent” da američki pregovarački tim procjenjuje situaciju “na veoma specifičan način”, dodajući da se čak i osnovna pristojnost smatra značajnim pokazateljem.
– Ako su svi ljubazni, to se smatra pozitivnim znakom – istakao je.
Javni pritisak, privatno manevrisanje
Ova ruska strategija ponovo je bila vidljiva nakon posjete američkih izaslanika Moskvi 22. januara.
Nakon sastanaka, savjetnik Kremlja Jurij Ušakov rekao je da “nema smisla nadati se” rješenju rata u Ukrajini osim ako Kijev ne ispuni maksimalističke teritorijalne zahtjeve Rusije.
Drugi ruski zvaničnici davali su slične izjave u javnosti, ponekad koristeći još nepopustljiviju retoriku.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, koji je u posljednje vrijeme skrajnut iz pregovaračkog procesa, više puta je zahtijevao smjenu predsjednika Vladimira Zelenskog i ponovo pozivao na takozvanu “denacifikaciju” i “demilitarizaciju” Ukrajine.
Američki zvaničnik koji je razgovarao sa “Kijev Independentom” je takve izjave opisao kao dio strategije da se pozicije učvrste u javnosti, ali je istakao da one ne odražavaju suštinu pregovora.
– Putin je nedvosmisleno rekao da želi da vidi diplomatsko rješenje ovog pitanja. Želimo da mu vjerujemo na riječ – kaže on.
Aleksandra Filipenko, ekspert za odnose SAD-Rusija, rekla je za “Kijev Independent” da američka strana “ima tendenciju da bude zavedena” kada pregovara sa Putinom, bivšim oficirom KGB.
Ona je ukazala na samit iz 2001. godine, kada je predsjednik Amerike Džordž Buš rekao da je Putinu “pogledao u oči” i osjetio njegovu iskrenost, trenutak koji je kasnije postao simbol pogrešne procjene Zapada o njegovim namerama.
Unutar pregovora u Abu Dabiju
Američki zvaničnik rekao je da su pregovarači primjetili poboljšanje u komunikaciji i temama tokom dvodnevnih trilateralnih pregovora između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država održanih u Abu Dabiju 23-24. januara.
– Raspoloženje u prostoriji je zaista prevazišlo naša očekivanja – rekao je on.
Delegacije su čak zajedno ručale drugog dana, nastavljajući neformalne razgovore, rekao je zvaničnik, dodajući da je “sve izgledalo kao da su skoro prijatelji.”
Zvaničnici UAE koji su učestvovali u razgovorima takođe su ocijenili atmosferu kao “pozitivnu i konstruktivnu”, rekao je portparol vlade.
Ukrajinsku delegaciju predvodili su:
Sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustem Umerov
Šef predsjedničke kancelarije Kirilo Budanov
Pregovori Rusije Ukrajine i SAD u Abu Dabiju
Rusiju su predstavljali visoki zvaničnici Ministarstva odbrane na čelu sa admiralom Igorom Kostjukovim, šefom vojne obavještajne službe.
Sa američke strane prisutni su bili:
Specijalni izaslanik Stiv Vitkof
Džared Kušner, savjetnik i zet predsjednika Donalda Trampa
Izvor “Kijev independenta” iz predsjedničke kancelarije rekao je da se unutar američke delegacije Kušner izdvaja kao dominantna figura, sa većim uticajem na pregovore.
Uprkos atmosferi koju je opisao američki zvaničnik, pregovori su se odvijali paralelno sa masovnim ruskim raketnim napadima na ukrajinske gradove, uključujući energetsku infrastrukturu.
Američki zvaničnik ovo nije protumačio kao signal nepoštovanja mirovnog procesa, opisujući rat kao već “brutalan”.
Ključne stavke pregovora: Donbas i nuklearka
Prema riječima američkog zvaničnika, deeskalacija je bila centralna tema pregovora u Abu Dabiju. Razgovaralo se o koracima potrebnim da se obezbedi da, ako rat prestane, ne dođe do njegovog obnavljanja.
Drugi američki zvaničnik rekao je da je sastanak bio značajan jer ruske i ukrajinske delegacije dugo nisu imale direktan kontakt uživo.
Međutim, nije postignut dogovor o najosjetljivijem pitanju – teritoriji. Rusija i dalje zahtjeva da se ukrajinske snage povuku iz Donbasa, vezujući svaki dogovor za te uslove.
Kijev je isključio povlačenje, signalizirajući da bi moglo da dođe do razmatranja demilitarizovane zonu. Američki zvaničnici su takođe izneli ideju o slobodnoj ekonomskoj zoni u dijelovima regiona.
Kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje pojavila se kao još jedna ključna tačka sporenja, prema riječima dva američka zvaničnika.
– Još nismo postigli konačan okvir o tome kako će ta elektrana biti nadgledana i vođena – rekao je jedan američki zvaničnik.
Sljedeći krug pregovora 1. februara
Najteža pitanja: ruski zahtjevi za povlačenje Ukrajine iz dijelova Donbasa i kontrola nad nuklearnom elektranom, dominiraće dnevnim redom na novoj rundi pregovora 1. februara.
Jedan američki zvaničnik rekao je da Vašington želi da pogura proces “ka konačnom ishodu”, iako Moskva još nije pokazala spremnost da prihvati bilo koji od prijedloga, piše Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.