Svijet

(VIDEO, FOTO) Talasi kao trospratnice, prizor za nevjericu: Dalmaciju pogodio OLUJNI KOVITLAC, fenomen koji je nemoguće prognozirati

Olujno nevrijeme koje je pogodilo Dalmaciju ostavilo je za sobom dramatične prizore. Talasi visoki poput trospratnica, orkanski vjetrovi i poplavljeni priobalni delovi šokirali su građane.

Nevrijeme
FOTO: DALMACIJA DANAS/YOUTUBE/SCREENSHOT

Meteorolozi upozoravaju da su ovakve pojave sve češće, a posljedice su razorne.

“Sjesti, gledati i plakati”, u ove tri riječi jedan stanovnik Kaštela opisao kako su se osjećali on, ali i svi drugi građani Dalmacije kad su vidjeli posljedice olujnog nevremena koje je u srijedu pogodilo Dalmaciju, a nastavljeno je, srećom manjom žestinom, i u četvrtak.

Ekstremne vremenske nepogode, poput ove, sve su učestalije i ukazuju na ozbiljne klimatske promene. Poplave, orkanski vjetrovi i talasi koji dosežu visine od 9,5 metara ugrožavaju živote, imovinu i infrastrukturu. Ovaj događaj podsjeća na hitnost unapređenja sistema za prognozu i zaštitu obalnih područja.

U dijelovima Dalmacije palo je čak 100 litara kiše po kvadratnom metru, dok je jugo dostizao brzinu od 158 km/h. Ostrva su bila odsječena od kopna, a niži dijelovi obale poplavljeni. Ekstremna ciklonalna plima, uzrokovana kombinacijom niskog vazdušnog pritiska i jakog juga, dodatno je pogoršala situaciju, prenosi Jutarnji list.

Pročitajte još

– Talasi su bili visoki poput trospratnice – izjavio je svetioničar Vojo Šajn za portal *Morski.hr*. Dodao je da su ovakvi prizori zastrašujući i da je nevrijeme izazvalo apsolutni haos na obali.

Dijana Klarić Rebac, rukovodilac Službe za meteorološka i okeanografska mjerenja na Jadranu, objasnila je da je riječ o fenomenu poznatom kao olujni kovitlac.

– Ovaj fenomen nastaje kada visok nivo mora, uz maksimalni plimni talas, dodatno podstiče ciklon. Dugotrajni jugo prethodno je podigao nivo mora, što je dovelo do poplava – rekla je Klarić Rebac.

Prema Klarić Rebac, trenutni prognostički modeli nisu dovoljno precizni za složene uslove Jadranske obale.

– Razvijaju se napredni modeli koji bi kombinovali uticaje astronomskih tijela, meteoroloških pojava i hidroloških uslova, ali oni još nisu operativni – dodala je.