Kao zaštitnik vinogradara, Sveti Trifun je posebno poštovan među vinarima. Najvažniji običaj je orezivanje bar jednog čokota vinove loze, koji se potom prelije vinom, uz želju za rodnom i uspješnom godinom. Zbog toga je u narodu, naročito u Timočkoj krajini, poznat i kao “Orezač” ili “Zarezoj”.
U pojedinim dijelovima Srbije ima i dodatna značenja. U šumadijskim selima Trifundan je zavjetni dan, jer se verovalo da svetac štiti selo od grada, poplava, insekata i drugih štetočina. U negotinskom kraju trudnice su simbolično orezivale lozu, vjerujući da će, po principu “slično proizvodi slično”, vinograd bolje roditi.
Šta se sprema za Svetog Trifuna?
U nekim mjestima Sveti Trifun je i krsna slava. Domaćin, poznat kao “podrumar”, priprema i podiže slavski kolač, a ta čast se svake godine prenosi na drugog domaćina. Slavska trpeza ima poseban značaj: osnovu čine vinogradska pogača, žito i vino. Ukoliko dan nije postan, priprema se i vinogradski gulaš, kao i piletina ili ćuretina u vinskom sosu. Ako je post, preporučuju se riječni rak, škarpine pripremljene u vinu ili druga riba.
Narodna vjerovanja vezuju Svetog Trifuna i za vremensku prognozu. Ako je na Trifundan vedro i sunčano, vjeruje se da će godina biti sušna i slabijeg roda. S druge strane, kiša ili mraz na taj dan nagovještavaju dobar prinos usjeva i voća.
Zadušnice
Takođe, danas obilježavamo i Zadušnice.
Prve zadušnice u 2026. godini obilježavaju se 14. februara i nazivaju se Zimske ili Velike zadušnice. One se obilježavaju pred početak priprema za Vaskršnji post.
Zimske zadušnice najavljuju pripreme za početak Časnog posta, koji ove godine počinje 23. februara, u pojedinim krajevima poznatije su kao Otvorene zadušnice, jer se vjeruje da Sveti Petar, ključar pakla i raja, na ovaj dan otvara grobove, piše Telegraf.
Prve zadušnice u godini najranije se obilježavaju 6. februara, a najkasnije 13. marta, u zavisnosti od datuma Vaskrsa.
Brojni običaji
Za Velike zadušnice vezuju se brojni običaji, a narod se trudi da ih ispoštuje na što ispravniji način, kako bi pokazali poštovanje prema svojim najmilijim preminulim ljudima.
Smatra se da se u subotu, na Zimske zadušnice ne obavljaju teški i kućni poslovi, jer se smatra da duše preminulih toga dana posjećuju svoje domove, te bi ih uznemirili teškim, fizičkim radom.
Na ovaj praznik u kući se ne pali vatra prije nego se ukućani vrate sa groblja.
U srpskoj narodnoj tradiciji, vatra simbolizuje žive, a Zadušnice su praznik posvećen mrtvima.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.