PUTIN OKOM, TRAMP SKOKOM Riječi predsjednika SAD svijetu zvuče ZASTRAŠUJUĆE poznato, a razlog je jeziv, Putin ih je već izgovorio

Ipak, u njihovim taktikama ima sličnosti.

Neke sličnosti između dva sukoba su zapanjujuće, počevši od toga što i Bijela kuća i Kremlj izbjegavaju da svoje akcije nazovu ratnim činovima, što podvlači rizike od nejasno definisanog, otvorenog rata.

“Mi to nismo započeli, mi završavamo”

Prošlog ponedjeljka je američki ministar rata Pit Hegset rekao da SAD “nisu započele ovaj rat”, ali da ga “pod predsjednikom Trampom završavaju”.

Nakon što je započeo invaziju na Ukrajinu 2022, Putin je rekao:

– Mi nismo započeli ovaj tzv. rat u Ukrajini. Prije pokušavamo da ga završimo.

“Specijalna operacija”

Upitan prošle nedjelje da li je “ovo rat” u Iranu, predsjednik Predstavničkog doma američkog Kongresa Majk Džonson je rekao:

– Mislim da je to operacija.

Dva mjeseca nakon ruske invazije na Ukrajinu, slično je rekao njegov ruski kolega Vjačeslav Volodin.

– Ovo je specijalna vojna operacija. Da je Rusija započela rat punog obima, odavno bi bilo gotovo – rekao je predsednik Dume.

“Još nismo počeli ozbiljno”

Promjenljivi ciljevi, preuveličana prijetnja, nejasna misija – brojni ruski odjeci u porukama Bijele kuće o Iranu naglašavaju rizike maglovito definisanog, otvorenog rata u kojem napadačka strana polaže nade u promjenu režima, piše “Njujork tajms” (NYT).

– Još nismo ni počeli ništa ozbiljno – rekao je Putin u julu 2022.

– Još nismo ni počeli da ih ozbiljno gađamo – rekao je Tramp CNN-u prošlog ponedjeljka.

“Položite oružje, uzmite vlast u svoje ruke”

Putin je u svom obraćanju naciji rano ujutro 24. februrara 2022. objavio “specijalnu vojnu operaciju”, odnosno rat, predstavljajući decenije zamjerki prema Ukrajini i Zapadu kao nešto što Rusiji nije ostavilo “nikakvog drugog izbora” sem da napadne. Pozvao je ukrajinske vojnike da “odmah polože oružje i odu kući” a da će, ako to ne urade, “odgovornost za moguće krvoproliće u potpunosti pasti na vladajući ukrajinski režim”.

Zato je bilo zapanjujuće, piše NYT, kad je Tramp nekoliko godina kasnije, u svom noćnom govoru kojim je proglasio “velike borbene operacije”, govorio o decenijama iranskog “krvoprolića i masovnih ubistava” i pozvao iranske vojnike da “polože oružje” ili će se “suočiti sa sigurnom smrću”. Sljedećeg dana ponovo je pozvao iranske vojnike na razoružavanje a Irance da “iskoriste ovaj trenutak” i svrgnu svoju vladu.

I Putin je drugog dana rata pokušao ponovo da ubijedi ukrajinske vojnike da prestanu da pružaju otpor i da “uzmu vlast u svoje ruke”, navodi NYT.

Denacifikacija Ukrajine i iranski “vjerski nacisti”

List podsjeća da su zapadni zvaničnici i ruske elite očekivali su da će se rat brzo završiti. Ali, dani su se pretvorili u nedjelje, nedjelje u mjesece, a mjeseci u godine. Ukrajinci su koristili sve sofisticiranije zapadno oružje za smrtonosne udare duboko iza linije fronta, koristeći koordinate koje su im dostavljale SAD. Negdje usput Putinovi ciljevi su se suzili – od promjene režima, odnosno “denacifikacije” i “demilitarizacije “ Ukrajine po njemu – do fokusa na zauzimanje čitavog regiona Donbas i zadržavanje Kijeva van NATO-a.

Sada se broj žrtava Putinovog rata približava 500.000. Ukrajinska vojska se nije predala, a predsjednik Volodimir Zelenski i dalje je na vlasti u Kijevu, prenosi Blic.

Tramp je svega nedjelju dana u ovom ratu, ali nema dokaza da iranski zvaničnici ili vojnici namjeravaju da se predaju, održavajući vlast režima koji republikanski senator Lindzi Grejem naziva “vjerskim nacistima”, navodi NYT.

“Teheran za tri dana”

Dok je američka administracija mijenjala rokove za rat protiv Irana, i proruski i antikremljski blogeri u Rusiji počeli su da Trampov plan nazivaju “Teheran za tri dana”, što je aluzija na “Kijev za tri dana” za koliko je Moskva vjerovala da će slomiti Ukrajinu.

Tramp i dalje može uskoro da okonča rat protiv Irana i proglasi uspjeh. U subotu je rekao da Iran “dobija paklene batine”, i da razmatra “potpuno uništenje i sigurnu smrt” za još dijelova zemlje.

Ali Dmitro Kuleba, ukrajinski ministar spoljnih poslova u vrijeme ruske invazije, rekao je da – s obzirom na široko postavljene američke ciljeve – Trampova administracija možda pati od iste pretjerane samouvjerenosti koja je uništila početni ruski ratni plan.

– Američki komentatori ponovo govore o “kratkom ratu”. Isto su govorili i o ruskom ratu protiv Ukrajine. Biće kratak samo ako Vašington tiho smanji svoje ciljeve, odustane od promjene režima u Iranu i mnogo manji ishod predstavi kao pobjedu – naveo je Kuleba u postu u petak, dodajući da je “slomiti veliku zemlju teško čak i za SAD”.

Ovo su bile sličnosti, a koje su razlike

Jedna upadljiva razlika jeste loš učinak ruske vojske, a sofisticiranost američko-izraelske vazdušne kampanje. Ipak, analitičari kažu da je vrijednost vojne vatrene moći ograničena kada nije jasno šta ona zapravo treba da postigne, a američki ciljevi se stalno mijenjaju. Tramp je u petak tražio “bezuslovnu predaju” Irana, dok su članovi njegovog kabineta iznosili različite, ograničenije ciljeve, poput uništenja iranskog nuklearnog programa i njegovog raketnog arsenala.

– Pokretanjem rata protiv Irana, Tramp je zakoračio u nepoznato. Mislim da SAD i američki narod čeka više nestabilnosti nego što sada shvataju – rekla je “Njujork tajmsu” Marija Lipman, stručnjak za Rusiju sa Univerziteta Nortvestern.