Kroz razgovor sa stručnjacima iz oblasti medicine, psihologije i informacionih tehnologija, analizirani su rizici koji nastaju kada pacijenti zamene stručno mišljenje ljekara algoritmima. Iako tehnologija napreduje velikom brzinom, osnovni zaključak diskusije jeste da digitalni alati još uvijek ne mogu da zamijene ljudsku stručnost, empatiju i sposobnost dedukcije.
Doktorka Zorica Lazić skrenula je pažnju na opasnost od banalizovanja simptoma i nepredvidivih interakcija lijekova. Ona ističe da AI modeli ne posjeduju širu sliku o pacijentu, njegovom načinu života ili hroničnim bolestima koje značajno mijenjaju dijagnostički proces. Posebno su ugroženi pacijenti sa teškim dijagnozama, poput onkoloških bolesnika, kod kojih čak i obični suplementi mogu izazvati opasne reakcije u kombinaciji sa redovnom terapijom, što vještačka inteligencija često previđa u svojim generičkim savjetima.
Sa psihološke strane, Jovana Stojković primjećuje da savremeni alati postaju neka vrsta štita od neprijatnosti, gdje ljudi pitaju algoritme o temama kojih se stide da govore pred drugima. Međutim, takva praksa dodatno produbljuje problem usamljenosti, naročito kod adolescenata. Psihološkinja upozorava da mladi sve češće imaju iskrivljenu percepciju stvarnosti i socijalnih odnosa, gde se digitalna interakcija pogrešno interpretira kao stvarna bliskost, što može ostaviti dugoročne posljedice na njihov emocionalni razvoj.
Strahinja Dević je sa tehničkog aspekta objasnio da je takozvana pamet vještačke inteligencije zapravo rezultat statističke vjerovatnoće, a ne stvarnog razumijevanja. On navodi da su jezički modeli trenirani da daju najvjerovatniji odgovor na osnovu ogromne baze podataka, ali da su potpuno lišeni morala, razuma ili moći samostalnog zaključivanja. Upravo zbog toga, AI može zvučati veoma samouvjereno čak i kada iznosi netačne informacije ili halucinira, što ga čini nepouzdanim izvorom za medicinske odluke, prenosi Blic.
Na kraju, u emisiji je naglašeno da su specijalizovani alati namijenjeni isključivo ljekarima kako bi im ubrzali analizu podataka, a ne opštoj populaciji za samostalno istraživanje simptoma. Pored pitanja privatnosti i činjenice da sistemi trajno pamte sve unijete medicinske podatke, IT stručnjak je podsjetio i na ekološki otisak ove tehnologije. Svako postavljeno pitanje troši ogromnu količinu električne energije, što uz sve bezbjednosne rizike postavlja i pitanje održivosti masovnog oslanjanja na ove sisteme u svakodnevnom životu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.