Ova prognoza predstavlja jednu od prvih konkretnih projekcija finansijske koristi za Rusiju, drugog najvećeg svjetskog izvoznika nafte, od početka sukoba u Iranu krajem februara koji je izazvao najtežu energetsku krizu u novijoj istoriji.
Prosječna cijena ruske sirove nafte Ural porasla je na prosječnih 77 dolara po barelu u martu, znatno iznad budžetskih prognoza vlasti u Moskvi, što direktno povećava i poreske prihode.
Budžetsko pravilo Rusije postavlja prag cijene nafte koji trenutno iznosi 59 dolara po barelu, prenio je Blumberg.
Ako cijena nafte padne ispod 59 dolara, Rusija koristi sredstva iz fonda da nadoknadi manjak u državnom budžetu, a ako je viša, Nacionalni fond blagostanja se puni – država ne mora da troši sredstva iz njega jer ima dovoljno prihoda.
Prije rata na Bliskom istoku, ruska nafta se prodavala po znatno nižim cijenama, zbog zapadnih sankcija i popusta koje je Kremlj morao da nudi.
Vlada je razmatrala smanjenje praga cene nafte u budžetskom pravilu, zbog zabrinutosti za iscrpljivanje Nacionalnog fonda blagostanja, koji je već više od polovine iskorišćen za finansiranje rata u Ukrajini.
Rast cijena energenata i poremećaji u transportu kroz Ormuski moreuz uslijed rata na Bliskom istoku izazvali su nagli skok cijena nafte, što je odložilo odluku o promeni praga i dodatno povećalo neizvjesnost.
Stručnjaci upozoravaju da odluka o budžetskom pravilu ne sme da se dugo odlaže i da bi bilo bolje ignorisati privremene šokove u cijenama izazvane ratom u Iranu, jer tržište može da se brzo stabilizuje.
Dosadašnja iskustva pokazuju da cene nafte mogu da brzo padnu ispod nivoa pre šoka, što znači da privremeni rast cijena ne garantuje stabilnost fiskalnog okvira.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.