Društvo

Duvanari Srpske očekuju veće podsticaje i uređenije tržište

Akcionarsko društvo  ”Duvan”, ove godine u Semberiji i Posavini planira proizvodnju 560 tona duvana.

Duvanari Srpske očekuju veće podsticaje i uređenije tržište
FOTO: S.R, MRKONJIĆ/RAS SRBIJA

Ugovore će potpisati sa osamdesetak proizvođača. Zbog minimalne zarade ova proizvodnja je, upozoravaju duvanari, sve neisplativija. Očekuju veće podsticaje i uređenije tržište.

U Semberiji je nekada duvan sadilo stotinak porodica koje su godišnje proizvodile oko 850 tona ove industrijske biljke.

Zbog niskih cijena, malih podsticaja i nelojalne konkurencije, iz godine u godinu se smanjuje broj proizvođača ali i površina pod duvanom.

Drago Dujković iz Obudovca duvan proizvodi od 1969-e godine. Prošle godine na 4 hektara imao je 7 tona suvog lista. Zadovoljan rodom i kvalitetom ali ne i cijenama i podosticajima.

Plaćaju nam kilogram po 3 KM a trebalo bi 5 odnosno 6 KM da imamo neku računicu. Ovako džaba radimo, kaže ovaj domaćin.

Foto: S.R. Mrkonjić/RAS Srbija
Foto: S.R. Mrkonjić/RAS Srbija

Akcionarsko društvo „Duvan Bijeljina“ proizvođačima kreditira kompletnu proizvodnje duvana. Obezbjeđuju sjeme, rasad, najlon, repromaterijal.

Ugovori se potpisuju sa proizvođačima koji duvanom sade 1,5 hektar a prinos koji se subvencioniše je 1500 kilograma po hektaru kaže i tehnolog u AD „Duvan“ Branimir Andrić. On  ocjenjuje da bi država morala da preduzme mjere ako želi da  sačuva ovu proizvodnju.

– Podsticaji od 25 pfeninga po kilogramu koji izdvaja resorno ministarstvo i 15 pfeninga iz Agrarnog fonda grada Bijeljina nisu dovoljni. Mi sa ovom cijenom duvana i ovim podsticajima, nažalost, ne možemo da budemo konkurentni – kaže Andrić.

Jedna od mjera bila bi, smatra on, i da se u poseban fond izdvaja jedan odsto od akciza ili vrijednost jedne cigarete iz paklice.

– Na taj način bi pušači finansirali proizvodnju duvana. Naš prijedlog nikada nije usvojen – kaže Andrić.

Na sastanku organizatora proizvodnje i proizvođača u Bijeljini istaknuto je da do sada  prodato 120 tona prošlogodišnjeg duvana a da je na lageru još oko 1000 tona.

Duvan proizveden na ovom području prodaje se u Bugarsku, Grčku, Makedoniju. Procjenuje se i da se 20 odsto proizvedenog duvana plasira na crno tržište.

Ali da bi zadržali proizvodnju duvana, koja se godinama smanjuje, neophodne su dodatne stimulacije, upozoravaju proizvođači i prerađivači.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu