Rafe u tržnim centrima i prodavnicama su sve praznije, a ekonomisti predviđaju dodatni rast cijena litre mlijeka.
Zemlje članice EU imaju obavezu da prvo namire svoje tržište, a izvoz im je sad u drugom planu. Zbog toga zemljama poput BiH prijeti nestašica, ali i mnogo veće cijene. S obzirom na primanja koja imaju građani u BiH, i mlijeko bi, pored mesa, moglo da bude sve rjeđe na trpezama u našim domaćinstvima.
Iako su proizvođači mlijeka i mesari upozoravali da ćemo ostati bez domaće proizvodnje, njihove vapaje niko u vlasti nije čuo. Prednost su dobili uvoznici. Ovakva katastrofalna politika dovela nas je do toga da nam slijedi period nestašice. Drugi problem je što mladi bježe iz sela i odlaze u gradove. Kažu da im država ne daje nikakve podsticaje, pa im se rad i trud ne isplati.
– Imao sam 20 muznih krava, ali stanje je bilo sve gore. Otkupna cijena je sramno niska. Pokušavao sam i da tovim junad, ali ni to nije moglo da prođe. Slušam ove političare; oni pričaju bajke. Neka Košarac dođe na selo i neka vidi zašto se farme zatvaraju. Bez sela i domaće hrane nema ni države, ma kako se ona zvala, a nama sa sela bježe mladi ljudi. Ovako bogata država, a možemo biti gladni; to je bruka – kaže ratar Željko K.
Mljekari tvrde da proizvodna cijena mora biti minimalno 1,20 KM. Sada je cijena litre punomasnog mlijeka u trgovini 2,50 KM, pa mljekari smatraju da proizvodna cijena ne može da ostane na sadašnjih 0,80 KM. Smatraju da se samo tako može spasiti preostali mljekarski sektor.
– I po toj cijeni od 1,20 KM računamo da ćemo opet izgubiti neke od proizvođača. Za sve je kriva vlast. Nisu uveli zaštitu domaće proizvodnje, nisu dali plavi dizel i još mnogo toga. Trebalo je da se ugledaju na EU i neke zemlje iz regiona. Ja sam o tome govorio stalno, ali izgleda to nije imao ko da čuje. Ne brinem se za ministre koji imaju platu po 5-6 hiljada KM mjesečno, ali šta će jesti sirotinja – pita se Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara Srpske.
Koliko je situacija alarmantna pokazala je juče i Srbija, koja je zabranila izvoz sirovog i pasterizovanog mlijeka kako bi se obezbijedilo redovno snabdijevanje stanovništva mlijekom, ali i spriječio odliv sirovine van granica zemlje. Ove zabrane pošteđeni su samo Sjeverna Makedonija i Albanija, koje zajedno sa Srbijom čine Otvoreni Balkan.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu