Prof. dr Svjetlana Lolić sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci poručuje da je zemljište uz rijeku važan sistem, jer u njemu žive mikroorganizmi i sitne životinje koji razgrađuju organsku materiju i učestvuju u prirodnom procesu samopročišćavanja vode.
-Oni rade upravo ono što bismo mi trebali da radimo, a to je da pročišćavaju. To je proces samopročošćavanja koji nije samo biološki, već i fizički. Ova stabla koja se nalaze uz obalu vežu korijenje u zemlju i sprječavaju proces erozije, prirodni odron zemljišta. Svako ovo stablo vrbe mogu dnevno da upiju 300 do 500 litara vode, to znači da isušuju okolna zemljišta i povećavaju kapacitet zemljišta da upije vodu u toku velikih kiša. Svaka krošnja pravi sjenu gdje se nakupljaju ribe i ostali organizmi, tu se tok vode usporava, životinje nalaze svoje stanište, neke vrste se mrijeste. Svako uklanjanje ovih stabala predstavlja nenadoknadivu štetu po živi svijet – ističe ona.
Prema njenim riječima, sječom stabala na obali Vrbasa uništen je najljepši krajolik u centru grada.
-Nisam protiv izgradnje šetališta, ali da zadovoljava zakonske procedure. Ako je neko napravio projekat da se isjeku ovolika stabla, to je neko morao da potpiše. Mora da postoji neka odgovornost. Ovo što je ovdje napravljeno je čisti ekocid – kategorična je Lolićeva.
Gradonačelnik Draško Stanivuković rekao je da su svjesni „načinjenog propusta“, te da je projektni nadzor trebao spriječiti da do uklanjanja stabala dođe.
-Već jutros je razriješen nadzor koji je radio na ovom projektu, te imenovan novi, jer odgovornost mora da postoji – rekao je on i dodao da je uz obalu Vrbasa uklonjena jedna vrba, sedam topola od kojih je nekoliko bilo bolesno i iznutra trulo, dok se ostala odsječena stabla odnose na bagremove i zovu, koje se klasifikuju kao korovske vrste.
Ko je odgovoran za sječu stabala na obali Vrbasa?
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.