Blagojević o karti podjele BiH: Projekat iz Zagreba znači eutanaziju Federacije BiH

Napisao je ovo, u autorskom tekstu za BN, profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

On je podsjetio da je 25. aprila u Zagrebu je održan skup na kojem je predstavljena karta teritorijalne podjele Bosne i Hercegovine na četiri jedinice, od kojih bi jedna bila Republika Srpska, drugu bi činila “hrvatska republika”, treću “bošnjačko-muslimanska republika”, a četvrta bi bio Brčko distrikt.

Objasnio je da je na karti predstavljenoj u Zagrebu crvenom bojom je označena tzv. “Croat Republic” koja bi obuhvatala zapadnu Hercegovinu i prostor oko Mostara te izdvojene prostore u srednjoj Bosni i Posavini, sve u okviru sadašnje teritorije Federacije BiH, dok bi preostali dio teritorije Federacije BiH bila tzv. “Bosniak-Muslim Republic”, kako su je nazvali na karti.

– Ustavom BiH je propisano (član 1) da se BiH sastoji od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske. Stoga bi projekat predstavljen neki dan u Zagrebu značio zamjenu ove odredbe Ustava BiH nekom drugom, a to pravno nije moguće bez promjene Ustava BiH – naveo je Blagojević.

Podsjetio je da je u članu 4. Ustava BiH propisano da se dvije trećine delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH biraju iz Federacije BiH, pri čemu pet hrvatskih delegata biraju hrvatski, a pet bošnjačkih delegata biraju bošnjački delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Prema njegovim riječima Ustav BiH takođe propisuje (član 4) da se 28 poslanika iz Federacije BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH biraju sa teritorije Federacije BiH.

Naglasio je da je zato očigledno da se ono što je zatraženo u Zagrebu pravno može izvesti samo ako bi se pristalo na izmjenu i ovih odredaba Ustava BiH.

– Isto vrijedi i za Predsjedništvo BiH, jer Ustav BiH propisuje (član 5) da se bošnjački i hrvatski član Predsjedništva biraju neposredno sa teritorije Federacije BiH, a ne iz onoga što se hoće zagrebačkim projektom od neki dan. Isto vrijedi i za onaj dio člana 5. Ustava BiH kojim je propisano da ukoliko hrvatski ili bošnjački član Predsjedništva BiH stavi veto na odluku Predsjedništva kojom su preglasani, o tome odlučuju hrvatski, odnosno bošnjački delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, a ne u jedinicama planiranim projektom iz Zagreba – kaže Milan Blagojević.

Dodao je da na isti način stoje stvari i kada je riječ o izboru sudija iz Federacije BiH u Ustavni sud BiH. Naime, član 6. Ustava BiH propisuje da četvoro sudija iz Federacije BiH u Ustavnom sudu BiH bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH.

– I članovi Upravnog odbora Centralne banke BiH su jedan Bošnjak i jedan Hrvat iz Federacije BiH, tako propisuje Zakon o Centralnoj banci BiH u skladu sa Ustavom BiH. Prema tome, sve ono što je neki dan predstavljeno u Zagrebu pravno je nemoguće provesti bez odgovarajućih i to brojnih izmjena Ustava BiH (i Zakona o Centralnoj banci BiH), kojih neće biti ako ih ne prihvate svi u BiH, ne samo hrvatska i srpska strana, već i bošnjačka strana. Svaki drugi poduhvat bio bi nasilje nad pravom i državom – naglasio je Blagojević.

Nastavio je da to jednako, bolje reći još više, važi za Ustav Federacije BiH. Dovoljno je u tom pogledu navesti samo početno poglavlje tog ustava. U članu 1. stav 2. tog poglavlja Ustava Federacije BiH je propisano da Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalima, i građani Federacije BiH, ravnopravno uređuju Federaciju BiH, definisanu Aneksom 2 Dejtonskog sporazuma.

Naveo je da odmah zatim u članu 2. istog poglavlja Ustava Federacije BiH je propisano da se Federacija BiH sastoji od federalnih jedinica (kantona).

– Drugim riječima, Ustav Federacije BiH zahtijeva postojanje ove federacije, kao federacije kantona, tako da bi realizacija projekta iz Zagreba značila ukidanje Federacije BiH i njenog ustava te nakon toga formiranje na toj teritoriji nekih drugih političko-teritorijalnih cjelina. Međutim, sve to je nemoguće bez prethodne svojevrsne ustavne eutanazije Federacije BiH i Ustava Federacije BiH, što je pravno nemoguće bez saglasnosti svih u Federaciji BiH, to jest za tako nešto treba saglasnost ne samo hrvatske nego i bošnjačke i srpske i građanske strane, imajući u vidu da je Ustavom Federacije BiH propisano da sve te strane ravnopravno uređuju Federaciju BiH, što uključuje i njeno eventualno preuređenje – poručio je Milan Blagojević.

Predstavljena karta BiH podijeljena na 3 republike, ideju podržao i kardinal Puljić