Društvo

(FOTO) Nova karta Evrope RAZBJESNILA HRVATE: Preko Srbije piše „daljinski upravljač, BiH „poljoprivreda“, a Hrvatske „NIŠTA“

Karta Evrope, nedavno objavljena na Fejsbuk stranici GeoMapped, izazvala je raspravu među korisnicima iz regiona, a Hrvati su prilično nezadovoljni.

(FOTO) Nova karta Evrope RAZBJESNILA HRVATE: Preko Srbije piše „daljinski upravljač, BiH „poljoprivreda“, a Hrvatske „NIŠTA“
FOTO: FACEBOOK/GEO MAPPED

Mapa prikazuje po jedan “poznati izum” uz svaku državu, ali je Hrvatska označena sa “Ništa” (Nothing), dok su zemljama u okruženju i širom Evrope pripisana različita dostignuća.

Nikola Tesla u “jednačini”

Na karti je, između ostalog, Rusija povezana sa “periodnim sistemom elemenata”, Velika Britanija sa “računarima”, Njemačka sa “automobilima”, Italija sa “radio-aparatom”, a Portugal sa “kompasom”.

Kada je riječ o zemljama bivše Jugoslavije, Srbiji je pripisan “daljinski upravljač”.

Ovaj izum se tradicionalno povezuje i sa Nikolom Teslom, pionirom bežičnog upravljanja, koji je 1898. godine u Njujorku predstavio radio-upravljani čamac.

To je izazvalo dodatnu raspravu, jer je čuveni naučnik rođen u Smiljanu, na području današnje Hrvatske, u porodici Milutina, srpskog pravoslavnog sveštenika, i majke Georgine.

Korisnici iz Hrvatske nisu odobravali što je izum povezan sa Teslom – rođenim na današnjoj teritoriji Hrvatske – u potpunosti pripisan Srbiji, dok je njihova zemlja ostala bez ičega, prenosi Dnevno.hr.

Na Fejsbuku su ubrzo osvanuli komentari u kojima su hrvatski korisnici nabrajali ono što se tradicionalno smatra njihovim izumima ili doprinosima – nalivpero, kravata, padobran, električni hiperautomobil Rimac, antibiotik Sumamed, pa čak i tehnologija koja je pomogla razvoju MP3 formata.

Na istoj mapi Bosni i Hercegovini pripisana je “poljoprivreda”, dok uz Sjevernu Makedoniju, kao i Hrvatsku, stoji oznaka “Ništa”.

Sadržaj zabavnog karaktera

Treba imati u vidu da je riječ o sadržaju zabavnog karaktera, kakav se često dijeli na društvenim mrežama upravo zato što izaziva polemike.

Uz to, autori nisu objasnili prema kojim kriterijumima su pojedinim državama dodijeljeni određeni izumi, niti je navedena metodologija izbora.

Pročitajte još

Zbog toga ovakvu ilustraciju ne treba posmatrati kao istorijski pregled. Isto tako, ni oznaka da neka država “nije dala ništa” ne može se shvatiti bukvalno, jer su istorija nauke i tehnološkog razvoja znatno složeniji od jedne riječi na mapi.

Važno je naglasiti i da kod brojnih izuma i dostignuća zasluge dijele različiti pronalazači, kompanije i države, pa je teško izdvojiti samo jednu zemlju kao “nosioca”, prenosi Telegraf.