Kako javlja N1, potpisana verzija dokumenta u odnosu na inicijalnu se razlikuje u tome što je američka kompanija AAFS izbačena iz sporazuma, a sada se samo pominju društva koja su nositelji projekta.
Stručnjaci pojašnjavaju da je to proizvod stava Brisela koji je kazao kako ovaj sporazum mora biti usaglašen sa direktivama EU, s obzirom da je Hrvatska članica EU.
Takođe, ono što je bilo problematično i predstavlja presedan za naše pravosuđe jeste činjenica da se u izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji, koje su prošle oba doma Parlamenta FBiH, nalazi kompanija čime je bilo kakva mogućnost konkurencije izbjegnuta, ali zbog Brisela u sporazumu je taj dio izostavljen.
Ovim sporazumom, što je novost u finalnoj verziji, Hrvatska traži da se zakupe terminali na Krku, odnosno obavezuje se BiH prije početka izgradnje, da po godinama zakupi transport ukapljenog plina, dok će Hrvatska prije početka izgradnje tog dovoda do BiH uraditi studiju opravdanosti projekta, tj. osigurati ekonomsku opravdanost, što ostaje kao neizvjesnost u ovoj novoj verziji sporazuma.
Inače, sporazum je potpisan u okviru samita Inicijative triju mora, koji je u Dubrovniku okupio brojne političare, preduzetnike te 12 predsjednika država i vlada.
Američku delegaciju predvodi ministar energetike Kris Rajt, a glavne teme susreta su saobraćajna, energetska i digitalna povezanost, jačanje energetske sigurnosti, razvoj strateške infrastrukture te povećanje otpornosti i konkurentnosti Evropske unije.
U sklopu samita planira se potpisivanje i 10 važnih sporazuma iza kojih stoji SAD. Odnose se, među ostalim, na saradnju vezanu uz korištenje nuklearne energije u civilne svrhe te južnu plinsku interkonekciju, spajanjem Bosne i Hercegovine na hrvatski plinovod i dobavu plina putem LNG terminala na Krku umjesto zavisnosti o dobavljačkim pravcima iz Rusije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.