U prilog tome ide i pisanje britanskog „Gardijana“, koji navodi da će zvaničnici Brisela izraditi plan o tome kako da koriste malo poznati pakt EU o uzajamnoj pomoći u slučaju stranog napada, dok se kritike američkog predsjednika Trampa upućene NATO savezu i EU pojačavaju.
– EU živi u vremenima geopolitičkih tornada i to je čini osjetljivijom. Najosjetljivija je jer nije zajednička država, već zajednica država. Ne bi me čudilo da dođe do promjene temeljnih ugovora, da li koristiti kvalifikovanu većinu, a ne dvostruku da se odluke donose brzo i efikasno. Ali, ovo je za EU nepoznata teritorija – naglašava izvor „Blica“ iz Brisela.
EU usred geopolitičkog tornada
Prema riječima našeg sagovornika, upravo je Donald Tramp donio tektonske promjene u Evropu.
– I te promjene su toliko jake da, ne samo da se mijenja odnos prema Americi, nego Amerika kao takva mijenja odnose u svijetu. Kao što je ruski predsjednik Vladimir Putin reformator politike proširenja NATO saveza, tako će Tramp definitivno proširiti EU, Island je već ubacio u petu brzinu – dodao je.
Prisutna su, dodaje, tri megatrenda u EU i svijetu: Više sukoba Fragmentacija Akceleracija
Ono što je zasad poznato jeste da su se lideri EU složili da će Evropska komisija „pripremiti plan“ o tome kako će blok reagovati ako se aktivira klauzula o uzajamnoj pomoći, prema riječima Nikosa Hristodulidesa, predsjednika Kipra.
Tramp pojačao udare na EU i NATO
Lideri EU su na nedavnom samitu na Kipru razgovarali o klauzuli o međusobnoj odbrani, članu 42.7 Ugovora o EU, prije nego što su se pojavili izvještaji da SAD istražuju kako da suspenduju Španiju iz NATO.
Tramp, dugogodišnji kritičar transatlantskog vojnog saveza, pojačao je svoje udare na račun „veoma razočaravajućeg NATO“ nakon što su evropske zemlje odbile da se uključe u američko-izraelski rat protiv Irana. Ovog mjeseca je rekao da „apsolutno bez sumnje“ razmatra povlačenje SAD iz NATO, gurajući 77 godina staru Alijansu u najgoru krizu u njenoj istoriji.
Španski premijer Pedro Sančez, koji je bio najglasniji evropski kritičar rata u Iranu, rekao je da je Španija lojalna članica NATO, ponavljajući kritike „neuspjeha grube sile na Bliskom istoku“.
U tom kontekstu, ponovo je probuđeno interesovanje za klauzulu EU o uzajamnoj pomoći, koja državama članicama nameće „obavezu pružanja pomoći i podrške svim sredstvima koja su im na raspolaganju“ ako je neku drugu zemlju napala strana vlada ili nedržavni akter.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je da se EU sprema za to kako koristiti ovu klauzulu.
– Probni balon za klauzulu 42.7 Dizajniramo priručnik o tome kako koristiti ovu klauzulu o uzajamnoj pomoći. Već je postojao probni slučaj na Kipru. Grčka, a zatim Francuska, Italija, Španija i Holandija mobilisale su vojnu opremu i snage kako bi pomogle Kipru da se odbrani od spoljašnjih napada – rekao je Košta, misleći na nedavni napad dronom na britansku bazu na ostrvu.
Francuska je jedina zemlja koja je aktivirala član 42.7, nakon napada u Parizu 2015. godine, kada su militanti ubili 130 ljudi u barovima, restoranima, na stadionu i u koncertnoj dvorani Bataklan. Francuska je pozvala druge države članice da pojačaju svoje vojne obaveze u inostranstvu kako bi mogla da preraspodijeli trupe radi domaće bezbjednosti.
– Nedostatak detalja u ugovoru EU o članu 42.7 ranije se smatrao prednošću, omogućavajući fleksibilan odgovor, ali države članice sada nisu sigurne kako bi to funkcionisalo. Recimo da Francuska aktivira član 42.7. Koje zemlje će prve odgovoriti na zahtjev francuske vlade? Koje su potrebe vlade ili zemlje koja aktivira član 42.7? Takva pitanja bi bila dio plana – objasnio je Hristodulides.
Upitna lojalnost Amerike
Kipar, koji nije član NATO, želi da EU ozbiljnije shvati ovu klauzulu nakon što je dron pogodio britansku vazduhoplovnu bazu Akrotiri na ostrvu u martu. Međutim, neke članice EU su oprezne u pogledu bilo kakvih koraka koji bi se mogli protumačiti kao potkopavanje klauzule NATO o kolektivnoj odbrani – Član 5.
Jedan zvaničnik EU rekao je da je potrebno zajedničko razumijevanje kako će se odvijati aktiviranje klauzule.
– NATO ostaje temelj kolektivne odbrane. Ali EU ima na raspolaganju alate koji dopunjuju NATO kao što su sankcije, finansijska pomoć i humanitarna pomoć, koji bi mogli doći do izražaja u situaciji člana 42.7 – rekao je zvaničnik.
Kaja Kalas, šefica spoljne politike EU, obavijestila je lidere EU o nastavku rada na klauzuli.
Donald Tusk, premijer Poljske, države koja se smatra jednim od najvjernijih saveznika SAD u Evropi, izrazio je sumnje u posvećenost Vašingtona NATO savezu.
On je za „Fajnenšel tajms“ rekao da je „najveće i najvažnije pitanje“ Evrope da li će SAD biti „spremne da budu lojalne koliko je opisano u NATO sporazumima“.
Očekuje se da će visoki diplomatski zvaničnici EU u maju održati vježbe za simulaciju, istražujući različite scenarije ukoliko se aktivira član 42.7.
Nakon što je Francuska aktivirala pakt o međusobnoj odbrani 2015. godine, neke države članice su povećale svoj doprinos misijama EU i UN u Sahelu, Maliju, Centralnoafričkoj Republici i Mediteranu kako bi omogućile preraspodjelu francuskih trupa iz tih područja.
Velika Britanija, tada članica EU, dozvolila je francuskim avionima da koriste bazu RAF Akrotiri na Kipru. Države članice EU su se takođe obavezale da će povećati razmjenu obavještajnih podataka i saradnju u borbi protiv terorizma, piše Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.