Vršilac dužnosti direktora preduzeća Putevi Republike Srpske Miroslav Janković u intervjuu za Srpskainfo iznosi rokove za završetak ključnih projekata i otkriva detalje „investicionog zamaha“ vrijednog stotine miliona maraka. Jedan od tih projekata je i sanacija dionice na putu Foča-Sarajevo.
– Na putu Foča-Sarajevo prilikom izgradnje hidrocentrale na rijeci Bistrici, došlo je do potkopavanja dijela saobraćajnice što je izazvalo klizište. Samu sanaciju klizišta i odgovornost su preuzeli iz hidrocentrale Bistrica. Kad završe sanaciju klizišta, Javno preduzeće Putevi Republike Srpske pristupiće sanaciji mosta u mjestu Tuhelji.
Kako bi što prije to sanirali, mi smo već pristupili dijelu sanacije gornje kolovozne konstrukcije. Čekamo samo da se izvrši ojačanje jednog središnjeg stuba, jednog obalnog stuba, kako bi mi mogli da završimo naše radove. Po završetku radova od strane hidroelektrane Bistrica, radova za koje očekujemo narednih desetak dana, nama će isto trebati desetak dana da završimo svoje radove kako bi saobraćaj bio u potpunosti pušten u funkciju – rekao je Miroslav Janković.
Kada će, otprilike, biti završeni radovi?
Pa, to je za nekih 20 dana, ali opet moram reći na da to apsolutno ne utičemo mi kao upravljači magistralnih i regionalnih puteva, već sve zavisi kad će izvođači radova koje je angažovala hidrocentrala Bistrica završiti svoj dio posla. Dok on ne završi svoj dio posla, mi ne možemo pristupiti završetku radova na samom mostu i na dijelu završenih radova na kolovoznoj konstrukciji.
Planirana je rekonstrukcija puta Bileća-Trebinje, koliko će ti radovi trajati i koliko se novca ulaže?
Rekonstrukcija magistralnog puta od Trebinja do Bileće je planirana kroz program rehabilitacije puteva, kroz program finansiranja Svjetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj. Nedavno je završena projektno-planska dokumentacija. Stvaramo uslove da raspišemo tender. Očekujemo polovinom godine da završimo tendersku proceduru, odnosno da raspišemo tender i nadam se da će u toku ove godine da se i počne sa radovima. Rok za izvođenje radova biće 24 mjeseca, da dobijemo jednu puno kvalitetniju saobraćajnicu nego što je ona sad u trenutnom stanju.
Da li se radi u cijeloj Republici Srpskoj?
Naša vizija je ravnomjeran razvoj Republike Srpske i kvalitetna putna mreža u skladu sa raspoloživim sredstvima koja su, budimo realni, gotovo najmanja u regionu. Ne gotovo, već su najmanja u regionu, ali mi ono što imamo gledamo da kvalitetno uložimo, od Novog Grada do Bijeljine, od Bijeljine do Trebinja. Ali evo napomenuću samo neke projekte, vjerovatno ću i neke zaboraviti, zato što zaista imamo dosta projekata.
U neposrednoj blizini Laktaša i Banjaluke rehabilitacija magistralnog puta, Klašnice-Banjaluka. Počeli smo radove jesenas, uradili smo prvih 6 kilometara, prekinuli smo radove zbog zime, očekujemo nastavak radova između 10. i 15. maja, zaista jedna kvalitetna saobraćajnica će biti na tom dijelu.
Planiramo da počnemo sa radovima, raspisali smo tender za sanaciju puta Laktaši – Razboj – Srbac, radi se Srbac – Derventa – Šešlije, izvodimo radove na mostu na ulazu u Bijeljini. Nedavno smo otvorili radove i izvođač već je intenzivirao radove u Zvorniku, od Karakaja do Diviča. Radimo na sanaciji mosta Ustiprača, neposredno od Rogatice prema Ustiprači, odnosno na putnom pravcu prema Višegradu. Prvih 5,5 kilometara završavamo na dionici puta od Foče do Šćepan Polja. Završeni su i nosači na mostu dužine 80 metara. Očekujemo u naredna dva mjeseca da prvih 5,5 kilometara bude u potpunosti stavljeno u funkciju.
Stvaramo preduslove da raspišemo tender za preostalih 13,26 kilometara od Foče do Šćepan Polja, koji ide iz kredita Svjetske banke. I to je možda najkapitalniji projekat u zadnjih nekoliko godina, koji finansira Javno preduzeće Putevi Republike Srpske kroz kreditni aranžman sa Svjetskom bankom i EBRD-om.
Vrijednost tog projekta je 91 milion evra. Radi se o jednoj relativno kratkoj dionici, ali o izgradnji dionice na kojoj ima 13 mostova, puno potpornih zidova, potpornih konstrukcija, gotovo sve na šipovima, zaista na jednom teškom terenu. Ali to nesumnjivo ide, privodi se kraju. Mi smo pripremili tendersku dokumentaciju, čekamo saglasnost Svjetske banke i očekujemo u narednih mjesec dana da ćemo dobiti saglasnost Svjetske banke kako bi konačno raspisali tender i počeli s tim radovima.
Pošto je to kapitalan projekat i na jednom zahtjevnom terenu, ne može biti završen za godinu dana. Rok za izvođenje radova biće 36 mjeseci i to, nesumnjivo ide u tom smjeru. Između ostalog, na tom dijelu imamo i most, granični most u Šćepan Polju koji finansiramo zajedno Putevi RS, Direkcija za saobraćaj Crne Gore i Ministarstvo transporta i komunikacija BiH, po jednu trećinu finansiramo svi. Urađen je pretkvalifikacioni tender, došle su dvije ponude, očekujemo vrlo brzo predaju finansijskog dijela ponuda za taj most i tu bi se mogao izvođač uvesti do jeseni u posao da se radi taj pogranični most.
Dalje na tom dijelu imamo dionicu puta od Foče prema Tjentištu da izbjegnemo jedan dio saobraćajnice koji je u klizištima. Uradili smo šipove na mostu preko rijeke Sutjeske, stvaramo perspektivu da se nastave svi radovi. Zašto smo morali da uradimo to u sredini trase prvo šipove i most preko rijeke Sutjeske? Zato što moramo omogućiti transport materijala sa kamenoloma na početak gradilišta i komunikaciju na gradilištu, zato nam je neophodno bilo prvo da uradimo most. Nažalost, taj projekat nam se poprilično razvukao zato što smo dva puta naišli na stećke i dva puta na mezarja, pa smo morali da vršimo izmjenu projekta i dokumentacije. Svi će reći zašto to niste ranije pretpostavili i znali. Uputili prije projektovanja dopise Zavodu za zaštitu kulturnih spomenika BiH i od njih smo dobili dokumentaciju da se na tom području ne nalaze stećci i ništa i projektant je pristupio projektovanju, te je morao ponovo preprojektovati nakon ovih pronalazaka.
Prošle godine završili smo Bileća-Deleuša, do graničnog prelaza sa Crnom Gorom od same Bileće. Radimo jedan zaista kapitalan projekat u Hercegovini, to je obilaznica oko grada Trebinja. Ugovorili smo prvu fazu radova, a to su zemljani radovi, ali kad kažemo zemljani radovi tamo je to stijenska masa. Ti radovi bi do polovine godine trebalo da budu završeni čime će se stvoriti perspektiva za raspisivanje tendera za završne radove.
Ovo je samo neka retrospektiva tih radova koje trenutno izvodimo i koji su u toku i koje ćemo raditi u narednom periodu, ali ima toga još dosta, vjerovatno sam mnoge i zaboravio.
Bitno je napomenuti da strašno mnogo novaca i velika sredstva ulažemo u objekte, a to su mostovi. Završena je kolovozna konstrukcija, kolovozna ploča i glavni nosači na mostu u Šipragama, preko rijeke Vrbanje. Privodimo radove na mostu preko rijeke Ukrine na putu Ukrina-Klupe-Teslić. Završili smo most koji, nije u našoj nadležnosti, Česma, ali je Vlada Srpske prepoznala taj problem, odnosno donijela odluku da Javno preduzeće Putevi RS finansira most. Poslije mosta, kad smo završili most, finansirali smo i pristupne saobraćajnice, zato što Grad nije taj svoj dio, koji je bio obavezan u skladu sa sporazumom, završio. I hvala Bogu, evo danas vidimo da to građani koriste na zadovoljstvo svih učesnika u saobraćaju.
Imamo most Tišća, kod Šekovića, koji počinjemo da radimo za par dana, most na ulazu u Bijeljinu, rekonstrukcija mosta Ustiprača. Prije deset dana smo uveli izvođača u posao na mostu Tatinac u Kalinoviku. Napomenuo sam da most imamo na graničnom prelazu Foča-Šćepan Polje koji očekujemo da počne do kraja godine. I završetak mosta na prvih 5,5 kilometara na putu Foča-Šćepan Polje dužine 80 metara.
Kako komentarišete navode da se u Hercegovini ne radi ništa i da su putevi u lošem stanju?
Hercegovina je razuđena, po glavi stanovnika ima 4 do 5 puta veću putnu mrežu nego u zapadnom dijelu Srpske, ali to ne znači da ne ulažemo. Značajna sredstva ulažemo u Hercegovinu. To je zaista niz putnih pravaca. Prošle godine smo uradili, kao što sam rekao, Bileća-Deleuša. Uradili smo sanaciju puta od Stoca do Berkovića. Čim se vremenski uslovi poprave, nastavljamo od Berkovića prema Bileći rehabilitaciju tog regionalnog puta. Radimo zaobilaznicu oko Trebinja, kapitalan projekat. Pripremamo, znači, još jedan kapitalan projekat, a to je Ljubinje-Žegulja,od Stoca prema Ljubinju onaj uski put koji je u nagibu planiramo da radimo treću traku. Vrlo brzo očekujemo raspisivanje tendera i za jedan takav kapitalan projekat u Hercegovini.
To zaista nisu mala sredstva. Treba napomenuti da je prije 10 godina završen kapitalan projekat – trajno rješenje klizišta Čemerno. Bivša Jugoslavija, onaj sistem probao je da to da riješe 20-30 godina. Bilo je, nažalost, nekoliko neuspješnih poduhvata na tom gradilištu. Urađen je put pa je sve odnijelo klizište. Evo sada egzistira ta saobraćajnica već 10 godina i zaista nema problema. Na radost svih građana i Hercegovine i svakog dijela Republike Srpske. Zaista permanentno ulažemo u čitavu Srpsku, vjerovatno značajnije u Hercegovinu. Nažalost, to neko ne želi ili neće da vidi, ali evo ovo što sam pobrojao, zaista nisu mala sredstva.
Kada će biti završen nadvožnjak u Trnu?
Imali smo tu problema prije svega sa izvođačem radova koji je u finansijskim problemima, rokovi su tu prolongirani. Nažalost, to nam je inače vrlo rijedak slučaj, ali evo, to je jedan slučaj. Radovi su se intenzivirali proteklih dana i očekujemo u narednih 15-20 dana da će se završiti oporci, konstrukcija oporaca kako bi se mogli nosači montirati na te oporce, nosači koji se vide u neposrednoj blizini saobraćajnice koji su završeni prije nekih godinu dana. I oni kad se montiraju, uradi se kolovozna ploča i moglo bi to vrlo brzo da bude pušteno u funkciju.
Nažalost, na tom dijelu bilo je zapinjanje vangabaritnih tereta, to je gotovo bio dovoljan saobraćajni profil, međutim, ljudi koji nisu poštovali saobraćajne propise teške teretne mašine zapinjale su za taj nadvožnjak, stvarali štetu i doveli su do takvog oštećenja da je on ugrožavao bezbjednost odvijanja saobraćaja i mi smo morali da izvršimo sanaciju.
Imate li mehanizme protiv probijanja rokova?
Potpuno smo otvoreni i kažemo da smo probili rok, mi kao investitori na kraju, kao posljedica izvođača radova koji nije bio likvidan u nekim trenucima, sad se to uspostavlja i to će biti vrlo brzo gotovo. Izvinjavam se građanima i molim za strpljenje, ali očekujemo da ćemo vrlo brzo to da završimo.
Na drugim gradilištima sve radove završavamo i prije roka. Most Česma, kružna raskrsnica u Čelincu, most Šiprage, šta god radimo idemo daleko ispod roka. Zaobilaznica oko Trebinja, ona je trebala da se završi prva faza u drugoj polovini 2027. godine, a biće završena do prve polovine 2026. godine. Intenzivno radimo preko naših ljudi, naših projekt menadžera zajedno sa izvođačima radova, da se rokovi maksimalno ispoštuju.
Nažalost, Zakon o javnim nabavkama nam nije omogućio mehanizme da mi oštrije sankcionišemo izvođača radova. Šta je zakon rekao? Da možemo maksimalno da kaznimo izvođača za jedan dan kašnjenja jedan promil i maksimalno do 5% ugovorenih radova. I onda izvođač ako zakasni 50 dana, to je 5% i na tome se završava. On može da kasni u nedogled. Nemamo mehanizme koji su u skladu sa zakonom kako da reagujemo. I to nam se desilo na nadvožnjaku u Trnu. Mi nemamo mehanizama. Mehanizam je da raskinemo ugovor ali dok mi raspišemo novu nabavku, ugovorimo, napravimo presjek stanja sa trenutnim izvođačem radova, raspišemo novu nabavku i izgubićemo godinu, godinu i po dana. Mislim da ovako možemo prije da uradimo. Nažalost, nekad moramo da izbalansiramo, da vidimo šta su nam prednosti, šta su nedostaci, kako bi bili što efikasniji. Nastojimo da sve probleme rješavamo na jedan kvalitetan način. I naravno, uvijek kada se suočimo sa problemom, volim reći naš inženjerski rad je rad rješavanja problema i uvijek pristupamo na taj način.
Kada je u pitanju kvalitet radova jeste li zadovoljni, da li tu postoje mogućnosti za sankcije?
Što se tiče kvaliteta radova, isto je zakonodavac, odnosno tehnička regulativa je propisala na koji način se mogu sankcionisati izvođači. Ako utvrdi kvalitet koji nije zadovoljavajući, on zamjenjuje i ponovo se radi, ili se umanjuje ukupna cijena. Putem nadzornog organa, za koji se raspisuje tender, vrši se kontrola kvaliteta, kontrola količina ugrađenih materijala na bazi dobijenih rezultata, vidimo da li su ti materijali odgovarajući. Kada se neki radovi završe, uradi se primopredaja, zakonom takođe i ugovorom je definisan garantni rok za ugrađene materijale i to naravno pratimo. Nakon isteka garantnog roka pravi se ponovo zapisnik da li je sve ispravno u garantnom roku. Ako jeste, potpisuje se konačni zapisnik, ako nije nalaže se izvođaču da otkloni nedostatke.
Gledamo da idemo u korak sa vremenom, svjedoci smo u proteklom periodu vremenskih ekstrema proteklih 10-15 godina, gdje imamo puno niže temperature koje traju nekoliko dana i onda imamo visoke temperature, to jest velike oscilacije između minimuma i maksimuma što utiče na naše kolovozne konstrukcije.
Ugrađivanjem novih materijala probavamo da damo odgovor. Posebne materijale smo ugradili sad na magistralnom putu Klašnice-Banjaluka, na dionici Srbac-Derventa i na svim magistralnim putnim pravcima radimo sa nešto drugačijim materijalima koji su nešto skuplji, ali daju odgovor jer kvalitetnije mogu da podnesu temperaturne promjene i mogu kvalitetnije da daju odgovor na veće saobraćajno opterećenje.
Danas su vozila puno teža nego vozila prije 20 godina kad su uspostavljeni tehnički propisi, tehnička regulativa, pa i puno prije. Budimo realni, nekad smo se vozili u vozilu koje je teško 600 kilograma, sad je svako vozilo teško 2 tone. Govorim o malom vozilu za putnički saobraćaj, ne o teretnom programu, s tim da je povećan teret, povećano osovinsko opterećenje i povećan broj vozila, što ubrzano vrši destrukciju na samu kolovoznu konstrukciju, ali gledamo da radimo u koraku s vremenom i dajemo odgovor na sva ta pitanja.
Koliko se pažnje posvećuje crnim tačkama i opasnim mjestima?
Crna tačka je mjesto gdje se učestalo dešavaju saobraćajne nesreće. Na bazi toga se vrši analiza šta su uzroci saobraćajnih nesreća. Stanje kolovoza kao uzrok saobraćajne nesreće je u manje od 1% slučajeva, znači 99% slučajeva saobraćajnih nesreća nije stanje puta, već su neki drugi faktori. Da li je to vožnja pod dejstvom alkohola, neprilagođena brzina ili nešto treće što je izazvalo saobraćajnu nesreću, a ne stanje kolovoza, ali i bez obzira što je to tako, mi probavamo da predupredimo to. Idemo u korak sa vremenom, gledamo da napravimo naše saobraćajnice da su što bezbjednije. Imali smo nekoliko mjesta, pošto je nasljeđe putne mreže iz bivše države, bivše Jugoslavije, Fonda za puteve BiH i nama je ta mreža data na upravljanje. Nedavno smo jednu takvu tačku sanirali na putu Trebinje-Bileća u mjestu Žudojevići. Nije bio zadovoljavajući saobraćajni profil, nisu mogla dva kamiona da se mimoiđu, maltene, a da se ne dodirnu. Proširili smo taj profil sa 5,5 metara na 8,5 do 12 metara, sad je tu zaista bezbjedan saobraćaj i nesmetano se odvija.
Postoje li planovi za škole pored prometnih puteva, može li se išta učiniti da djeca budu bezbjednija?
Kao upravljači puteva na magistralnim i regionalnim putevima upravljamo mrežom od 4.250 kilometara puteva. Sve zone škola su obilježene. U svim zonama škola gdje se škole nalaze pored magistralnog i regionalnog puta je ograničenje brzine 30, ali mi sad ove godine stvaramo perspektivu da dodatno pojačamo bezbjednost u zonama 15 najkritičnijih škola. Kroz dodatnu svjetlosnu signalizaciju, upozorenje vozačima, da napravimo da je što bezbjednije tim našim najmlađim učesnicima u saobraćaju, da budu što bezbjedniji. Puno vozila imamo na cestama, puno neprilagođene brzine, ali moramo da pratimo i jedno i drugo. Planiramo početkom naredne školske godine da izvršimo širom škola u Srpskoj, iz Javnog preduzeća Putevi kroz program, edukaciju djece. I oni su učesnici u saobraćaju, da i oni budu pažljivi, da znaju na šta trebaju da obrate pažnju, kad prilaze pješačkom prelazu, kad se kreću od kuće pored puta lokalnog, magistralnog, regionalnog do zone škole, kako trebaju da se ponašaju i da bi to sve bilo sigurnije. Naš je plan da imamo 0 stradale djece na putevima u Republici Srpskoj.
Da li se uvode savremene tehnologije?
Za sve je potreban novac. Da bi se nešto novo uvelo, potreban je novac. Za svaku novu tehnologija koju uvodimo, moraju da budu ispunjena dva uslova: da se ubrza rad i da bude jednostavnije. Ako ta dva uslova nisu ispunjena, tehnologija nema smisla. Mi smo to prepoznali, uveli smo neke nove tehnologije. Prije svega, kroz našu poslovnu jedinicu u Bijeljini, gdje završavamo stvaranje tih uslova i nešto tehničkih elemenata je ostalo, praćenje bezbjednosti saobraćaja kroz najduže tunele u Republici Srpskoj. Ako bi se desila neka saobraćajna nesreća, da se može obezbijediti na vrijeme alarmiranje nadležnih službi da ne bi došli do lančanih reakcija i još težih posljedica.
Planiramo u narednom periodu da sve naše planinske prevoje obezbijedimo preko meteoroloških stanica i uspone na planinske prevoje sa jedne i s druge strane. U zimskom periodu, vozači kad idu preko planine, da dobije upozorenje o visini snijega, mogućnosti poledice, čisto da budu informisani kako bi mogli opreznije da pređu preko takvih predjela.
Kakva je bila prethodna zimska sezona?
Mi smo ove godine možda najzadovoljniji u odnosu na sve protekle godine sa zimskim održavanjem. Sve ekipe su permanentno čistile, reagovale su na vrijeme i prije vremena u skladu sa pravilnikom o zimskom održavanju. Mi idemo iznad toga, a pravilnik je rekao putevi se čiste kada imamo više od 5 cm ugaženog snijega na kolovozu. Šta to znači? Svako vozilo koje ima zimsku opremu može da se kreće takvim kolovozom, naravno otežano, prilagođavajući vožnju uslovima stanja na putu.
Nažalost, imamo preko putnih prevoja, prije svega to je najznačajniji putni prevoj preko Romanije iz pravca Vlasenice. Često dolazi do zastoja saobraćaja, čim padne snijeg, veliki su snježni nanosi i veliki snježni pokrivač bude. Teretni program, teretni kamioni koji idu sa ljetnom opremom, zakrče put, popriječe se dok se oni ne izvuku, napada veća količina snijega i tu imamo otežano održavanje. Probavamo da kad su velike snježne padavine obustavimo saobraćaj na tim dionicama dok se ne pročisti i ne bude siguran, ali ove godine smo imali u potpunosti u svakom trenutku sve putne pravce prohodne, ne nesmetano, ne po ograničenju brzine, već prilagođavajući svoju vožnju uslovima stanja na samom kolovozu.
Kada biste morali izdvojiti jedan od projekata na koji ste najviše ponosni, koji bi to bio?
Naš projekat i nešto na šta smo ponosni to je čitava Republika Srpska, putna mreža kroz Republiku Srpsku. Želimo da imamo kvalitetnije i sigurnije puteve u čitavoj Republici Srpskoj, od Novog Grada do Bijeljine, od Bijeljine do Trebinja, da imamo bolju i kvalitetniju povezanost sa regionom, sa Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom. Permanentno radimo na tome, a to nam iziskuje finansije.
Javno preduzeće Putevi Republike Srpske kao upravljač puteva na teritoriji Republike Srpske procentualno ima najmanje sredstava od svih zemalja u regionu. Ne možemo da napravimo nešto za jednu marku što košta 10 maraka. Sistem i način finansiranja Javnog preduzeća Putevi moraće se u nekom narednom periodu promijeniti. Ne možemo nešto da napravimo bez para. Potrebe su velike, ali ako nemamo dovoljno novca, mi ne možemo da reagujemo. Gledamo sa ovim novcem što imamo da domaćinski radimo, ali to se i vidi na terenu i prepoznaje. Evo napravili smo retrospektivu otprilike šta se ulaže u putnu mrežu i to zaista nije malo, ali su potrebe puno veće. Očekujemo razumijevanje Vlade, da će prepoznati naše probleme prije svega oko finansiranja i da ćemo pratiti korak sa potrebama i korak sa vremenom i da ćemo moći da imamo kroz čitavu Republiku Srpsku kvalitetne puteve.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.