Ono čemu trenutno svjedočimo jeste raspad NATO, i to je opasno, rekao je Rasmusen za Velt.
– Predsjednik Tramp je izazvao toliko sumnji u svoju posvećenost Članu 5 i odbrani Evrope da za Evropljane može postojati samo jedan zaključak: moramo stati na sopstvene noge i biti sposobni da sami branimo svoj kontinent.
Rasmusen je predložio stvaranje formalizovane “koalicije voljnih”, grupe evropskih država koje su spremne i sposobne da organizuju odbranu kontinenta nezavisno.
– Ni EU ni NATO trenutno nisu pogodni za jačanje evropskog stuba unutar saveza – rekao je, dodajući da su Evropi potrebni “novi odbrambeni planovi i nove vojne sposobnosti” i da mora “povećati proizvodnju oružja i municije”.
Prema njegovom prijedlogu, učešće bi bilo ograničeno na zemlje koje ispunjavaju stroge kriterijume.
– Države članice NATO koje ispunjavaju cilj od pet procenata izdvajanja za odbranu trebalo bi da mogu da učestvuju u novom savezu, da se obavežu na bezbjednosnu garanciju nalik Članu 5 i da spriječe pojedinačne države da blokiraju vojne operacije – rekao je Rasmusen i dodao:
– Takođe mora postojati mehanizam za isključivanje članica koje ne ispunjavaju ove uslove.
Ipak, Rasmusen je rekao da bi NATO i dalje imao centralnu ulogu.
– I dalje vjerujem da će NATO ostati kamen temeljac naše odbrane, a krajnja bezbjednosna garancija jeste američki nuklearni kišobran – rekao je. Ali “konvencionalna odbrana je nešto što mi Evropljani treba da budemo sposobni sami da obezbijedimo”.
Takođe je pozvao da Ukrajina bude integrisana u budući evropski bezbjednosni okvir kao punopravna članica novog predloženog saveza.
– Sada takođe vidimo koliko brzo Ukrajina razvija novo oružje i municiju – rekao je Rasmusen i istakao:
– Potrebna nam je kao bedem protiv Rusije.
Rasmusen, koji je boravio u Berlinu radi razgovora sa političkim liderima, rekao je da je razgovarao o toj ideji, ali da još nije dobio čvrstu podršku.
– Da, vodim mnogo razgovora. Za sada nemam čvrstu obavezujuću podršku. Ali neko mora pokrenuti to pitanje.
Dodao je da bi “veoma pozdravio” kada bi njemački kancelar Fridrih Merc, zajedno sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, britanskim premijerom Kirom Starmerom i italijanskom premijerkom Đorđom Meloni, preuzeli vodeću ulogu.
Rasmusenov poziv predstavlja značajan zaokret za političara koji je dugo bio povezan sa snažnim transatlantskim vezama. Kao danski premijer podržao je rat u Iraku predvođen SAD-om, a kao šef NATO dosljedno je branio snažnu američku lidersku ulogu unutar saveza, piše Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.