Ovaj indikator mjeri subjektivnu procjenu usklađenosti između stečenog obrazovanja i zahtjeva trenutnog ili posljednjeg glavnog zaposlenja, na skali od “bez poklapanja” do “veoma visokog poklapanja”.
Podaci pokazuju veliku razliku u zavisnosti od nivoa obrazovanja.
Među mladima sa srednjim obrazovanjem, 46,1 odsto radi posao u struci, dok taj udio kod visokoobrazovanih dostiže 68,1 odsto.
Gledano po sektorima, najveći stepen usklađenosti zabilježen je u sektoru zdravstva i socijalne zaštite, gdje čak 80,6 odsto visokoobrazovanih radi posao direktno povezan sa svojom strukom.
Na drugom mjestu su informacione i komunikacione tehnologije sa 77 odsto, a na trećem prosvjetni sektor 73,6 odsto.
Nasuprot tome, mladi sa diplomama iz umjetnosti i humanističkih nauka suočavaju se sa najvećim teškoćama, pošto 52,2 odsto njih ne radi posao koji odgovara njihovoj struci.
Slični problemi prisutni su i kod diplomaca iz društvenih nauka, novinarstva i informisanja – 59,1 odsto, kao i uslužnih djelatnosti 59,3 odsto.
Na nivou pojedinačnih država, najbolje rezultate u usklađenosti obrazovanja i zaposlenja bilježe Letonija 76,5 odsto, Litvanija 76,1 odsto, Njemačka 75,2 odsto.
Nasuprot tome, najteža situacija je u Italiji gdje procenat iznosi 41,6 odsto, Slovačkoj 46,2 odsto i Danskoj 47,1 odsto, navodi se na veb stranici Evrostata.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.