Ovo u intervjuu za Srpskainfo kaže načelnik opštine Istočna Ilidža i član Predsjedništva SDS, Marinko Božović.
Ističući da se u proteklih 10 godina, koliko se nalazi na čelu te lokalne zajednice, Istočna Ilidža razvija u svakom smislu, Božović navodi da tim ljudi, koji je okupljen oko njega, zaista vrijedno i predano radi na svim projektima koji su dio svakodnevnog života.
– Moram reći da to nije jednostavan posao. Vezan je za šetalište dr. Miodrag Lazić, koje je postalo pečat opštine Istočna Ilidža, kao i mnogi drugi infrastrukturni projekti. Ne bih posebno nabrajao, ali svakako da sam ponosan na neke stvari koje smo, kada je u pitanju između ostalog i kultura, uradili u Istočnoj Ilidži – kaže Božović za Srpskainfo.
Između ostalog, on ističe da je u Istočnoj Ilidži otvorena galerija nazvana po profesoru Žarku Vidoviću, koja je postala mjesto okupljanja i koja je postala prepoznatljiva ne samo u Istočnoj Ilidži, gradu Istočno Sarajevo, već i u cijeloj Republici Srpskoj, pa čak i široj regiji.
– U Istočnoj Ilidži kultura je stavljena u prvi plan, kao i mnoge druge stvari koje radimo, koje se odnose na socijalnu zaštitu i pronatalitetnu politiku – kaže Božović.
Prije nekoliko dana iznijeli ste žestoke kritike na rad Vlade Republike Srpske, odnosno da vlada „ignoriše“ Istočnu Ilidžu. S druge strane, iz Vlade Republike Srpske stigao je ekspresan odgovor da od 2021. godine niste podnijeli nijedan zahtjev za kapitalne projekte u vašoj opštini.
Iznio sam podatke koji su tačno onakvi kakvi su i ne može ih niko na drugačiji način interpretirati. Od 2021. do 2026. godine opština Istočna Ilidža je od Vlade Republike Srpske u budžet dobila 100.000 KM za sanaciju poplava. Govorio sam o projektima koje je vlada realizovala preko opština, a ne o kapitalnim projektima koji su realizovani preko nekih javnih preduzeća i institucija koje je realizovala sama vlada na teritoriji lokalnih zajednica. Opština Istočna Ilidža u ovom momentu ima sedam aktivnih projekata i dobio sam poziv iz Vlade Republike Srpske kako treba pisati svake godine, ako imate više projekata, koji je to projekat prioritet do 31. januara. Pitao sam, jednostavno, da li postoji neka uredba i da li postoji nešto što je objavljeno u Službenim novinama Republike Srpske da je to procedura? Dobio sam odgovor: Pa, vi treba da zovete i da kontaktirate Vladu Republike Srpske. Dakle, došli smo u situaciju u kojoj ne postoji sistem koji funkcioniše i u kojem se ne zna kakva je procedura koja je dostupna svim jedinicama lokalne samouprave i svakom stanovniku. Ako je moj službenik nešto pogriješio, on će za to odgovarati, ali ne može odgovarati za to što neko očekuje da ga telefonski poziva, da s njim pije kafe da bi znao kako funkcioniše apliciranje za neki od projekata. To su smiješne stvari, ali suština je u tome da sam pozvao da se izvrši revizija učinaka svih tih projekata, da se ispita namjensko trošenje tih sredstava, jer vrlo je vjerovatno da je mnogo tih sredstava nenamjenski potrošeno, prije svega na političku kampanju u svim izbornim ciklusima jedne političke partije. To je ono što je njih zaboljelo, ali takođe ih je zaboljela istina da su oni nepravedni, da Republiku Srpsku vode tako da ne vode računa o prioritetima, da nemaju jasnu strategiju, već se ponašaju od slučaja do slučaja. Naravno, podobnima se može sve.
Na šta konkretno mislite?
Podobnima se mogu raditi sokaci u lokalnim zajednicama koje su pred gašenjem i to se smatra strateškim projektima. Oni projekti koji bi trebali da donesu i multiplikuju nove vrijednosti, da sačuvaju mlade ljude, da omoguće bolji život stanovnika Republike Srpske, oni za njih nisu prioritet, zato što ih predlaže neko ko njima nije politički podoban.
Istočna Ilidža je specifična opština u Republici Srpskoj i po tome što se nalazi na entitetskoj granici. Koliko je taj geografski položaj otežavajuća ili olakšavajuća okolnost? Vi ste, u tom smislu, nedavno predlagali čak i određeni zakon.
Kao što nam je prednost blizina Sarajeva, ona isto tako nosi sa sobom i mnoge izazove. Zakon koji sam predložio i koji smatram da bi bio strateški i nacionalno bitan za Republiku Srpsku podrazumijeva prostor od nekih 540 km2, odnosno pojas od 500 metara uz međuentitetsku liniju, što će reći da je kroz 44 opštine, koje imaju izlaz na međuentitetsku liniju, on jako važan. Podrazumijeva da je drugačiji pristup u određivanju kategorizacije policijskih stanica u lokalnim zajednicama koje imaju dodir s međuentitetskom linijom u odnosu na one koje to nemaju. Da je, takođe, poseban položaj ljekara u zdravstvenim ustanovama koje su u takvoj vrsti izazova gdje, recimo, ljekari u Sarajevu imaju duplo veću platu nego ljekari u Istočnom Sarajevu, te je potrebno na osnovu ovakvog posebnog statusa dati mogućnost povećanja plata ljekarima koji rade u ovim zdravstvenim ustanovama, plus neke demografske stvari koje se, između ostalog, odnose na formiranje fonda koji bi se punio na način kako bi to bilo određeno zakonom iz kojih bi, prije svega, mladi ljudi za kupovinu prvih stambenih jedinica imali subvenciju u iznosu od 50% od Republike Srpske, odnosno iz tog fonda, ali tu stambenu jedinicu ne bi mogli prometovati narednih 30 godina. Isto tako važilo bi i za izgradnju kuća. Iz tog fonda bi se za rođenje djeteta u tom pojasu obezbjeđivalo 10.000 KM i, naravno, mijenjao zakon po kojem bi Republika Srpska imala ekskluzivno pravo da sve ono što se prometuje u tom međuentitetskom pojasu kupi prioritetno, ukoliko je za to zainteresovana.
Da li ste dobili bilo kakvu, makar nezvaničnu, povratnu informaciju vlasti o toj inicijativu?
Još uvijek je nemamo. Uputićemo je onim procedurama kako se može jedna inicijativa za zakon doneti. Sve 44 opštine imale bi korist od ovog zakona, zato što bi on, između ostalog, definisao i promjenu kriterija za raspodjelu PDV na osnovu površine, međuentitetske linije i na osnovu broja stanovnika koji žive u tom pojasu. Prvi komentari koje sam dobio vezano za inicijativu su pozitivni i to sigurno znači da se poboljšalo funkcionisanje cijele Republike Srpske. I nije samo taj zakon nešto što im je predloženo. Predlagali smo i ranije određena zakonska rješenja koja su, između ostalog, u nekoj kasnijoj fazi malo modifikovana i predlagana u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Prema zvaničnim podacima iz prošle godine, opština Istočna Ilidža treća je po visini neto plata u Republici Srpskoj. Kako ste to uspjeli i kako zadržati takav trend?
Zauzeli smo stav i kurs kojim se krećemo, kada je u pitanju razvoj Istočne Ilidže, a to je prije svega susretljivost i da smo po pitanju dovlačenja investicija, koja se odnose na ulaganja u poslovne objekte i privredne objekte, sigurno opština koja je lider u cijeloj regiji. Nedavno smo dobili i sertifikat koji pokazuje da imamo povoljno poslovno okruženje i potrudićemo se da ga zadržimo. Dakle, veliki broj privrednih subjekata je došao u Istočnu Ilidžu, zadržao se ovdje i time obezbijedio da prosječna plata iznosi 1.768 KM. Mi nemamo ni rudnike i nekakvo prirodno bogatstvo. Imamo ljude kao resurs, kao i geografski položaj koji nam je prednost. Naravno da ćemo ga iskoristiti, ali kada dođemo do podataka da su prva opština po prosječnoj plati u Srpskoj Stanari, koji imaju termoelektranu, da je iza nje Ugljevik, koji takođe ima termoelektranu, da je Istočna Ilidža treća, pa tek onda slijede Gacko i Banjaluka, kao administrativni centar Republike Srpske, onda smo ponosni na taj podatak i on nije došao slučajno.
Već duže od dvije decenije nalazite se u „visokoj politici“ Republike Srpske. Kako danas, sa dugogodišnjim iskustvom načelnika opštine i člana Predsjedništva SDS, vidite stanje u SDS? Kako vidite rasplet krize oko kandidatura i dogovora opozicije?
Moje članstvo u SDS vezano je za moje punoljetstvo. Potpuno razumijem da je teško biti dosljedan u sredinama u kojima je SDS opozicija ali, posmatrajući taj vremenski period ljudi koji su prošli kroz SDS, gdje se oni danas nalaze i gdje se danas nalazi SDS, mogu da pričam iz perspektive nekog ko ima tu vrstu vertikale i ko je bio dio procesa koji su se dešavali od 2014. godine, mog ulaska u Narodnu skupštinu kao poslanika, pa do danas, odnosno obavljanja pozicije i posla načelnika, člana Predsjedništva SDS i člana Glavnog odbora u više saziva. Mislim da SDS ima veliku priliku da se vrati u velikom stilu na političko nebo Republike Srpske kao najveća politička organizacija. Naravno da u svemu tome ima mnogo ljudi koji to ne razumiju. Danas je takav politički momenat u kome moramo biti svjesni i gledati u budućnost. Ljudi koji su nas u prethodnom periodu vodili, naročito oni koji su u najtežim uslovima i periodu vodili SDS, imali su nešto što se zove vizija. Ta vizija bila je stvaranje Republike Srpske i u tome su uspjeli. Neki od njih su za stvaranje Republike Srpske platili svojom slobodom, neki su platili svojim životima, ali, nažalost, mi danas imamo Republiku koja nije onakva za kakvu su se oni borili. Velika je odgovornost na SDS, stranci koja ne smije da pati zbog bilo čijih sujeta ili povrijeđenog ega. SDS mora da prigrli sve koji imaju jasne stavove i nacionalno opredjeljenje da Republiku Srpsku učine boljom, da u nju uđu zdravi ljudi, jer vrijeme u kojem smo mi živjeli u prethodnom periodu bilo je vrijeme u kojem su ljudi iz SDS odlazili. Dolazi vrijeme u kojem ljudi u SDS treba da ulaze, da SDS opet bude jaka i organizovana kao što je bila devedesetih godina i da sve što bude pred nama posmatramo na način da ne treba nikog da se plašimo. Potpuno sam siguran da uz jednu mudru politiku, koju vodi naš aktuelni predsjednik stranke, imamo šansu. Cilj mora da bude skidanje ovog nenarodnog režima sa vlasti, a da bi do toga došli moramo biti jedinstveni. Moramo se potruditi da sve političke organizacije, koje su na takav način usmjerene i koje razmišljaju u tom pravcu, budu dio jedinstvenog bloka. Onaj ko misli da može sam, taj direktno radi za režim.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.