Tradicionalni pristup upravljanju toplotom u domu zasnivao se na jasnoj logici: tokom dana prostorije se hermetički zatvaraju kako bi se sačuvala svježina, dok se noću otvaraju prozori kako bi se objekat prirodno rashladio. Taj model i dalje preporučuju i pojedina ministarstva zdravlja. Ipak, postoji problem.
Današnje temperature mijenjaju logiku “noćnog hlađenja”
Problem nastaje kada noćne temperature više ne padaju dovoljno da bi provjetravanje imalo efekta. U pojedinim gradskim sredinama one ostaju na nivou od 26, 28, pa i više od 30 stepeni tokom noći, što potpuno mijenja dosadašnju logiku “noćnog hlađenja“.
Meteorološki podaci pokazuju i dugoročan trend porasta temperatura. Ljetnji periodi se produžavaju, a srednje vrijednosti rastu za oko dva stepena u odnosu na period prije nekoliko decenija. Takozvane tople noći, kada minimalna temperatura ne pada ispod 25 stepeni, višestruko su učestalije nego ranije, a “tropske noći” sa minimumom od 20 stepeni ili više postaju sve češća pojava.
Stručnjaci ističu da je upravo noćni odmor posebno ugrožen jer se ljudsko tijelo prirodno hladi pred spavanje. Oko pola sata do sat vremena prije sna, organizam počinje da snižava tjelesnu temperaturu, što olakšava uspavljivanje. Kada je spoljašnja temperatura visoka, taj proces se remeti, pa je teže zaspati, a kvalitet sna je lošiji.
Dnevna zaštita od toplote
Zbog toga se mijenja i preporučeni pristup rashlađivanju prostora. U oblastima gdje noćne temperature više ne padaju ispod 20 stepeni, provjetravanje tokom noći gubi efikasnost, pa se fokus pomjera na dnevnu zaštitu od toplote. To podrazumijeva zatvaranje prostora čim spoljašnja temperatura počne da raste, korišćenje termalne inercije objekta i racionalno korišćenje klima-uređaja.
U hladnijim i kontinentalnim područjima, gdje i dalje postoji veća razlika između dnevnih i noćnih temperatura, klasična strategija noćnog provjetravanja još uvijek funkcioniše.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da će, ako se trend zagrijavanja nastavi, biti neophodne i ozbiljnije promjene u načinu gradnje i stanovanja. Sve češće se pominju bolja zaštita od sunca, energetska obnova objekata i razvoj tzv. klimatskih skloništa kao dio prilagođavanja novim uslovima.
Istovremeno, medicinski stručnjaci podsjećaju da spavanje u pretoplim prostorijama može da utiče na kvalitet disanja i opterećenje organizma tokom noći, pa se često savjetuje oprezno korišćenje rashladnih uređaja kako bi se održao balans između udobnosti i zdravlja, piše Xataka.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.