Tako je od januara do juna, uz posredovanje Agencije, 11 osoba dobilo posao u Njemačkoj. Da je to znatan pad broja radnika koji su krenuli “trbuhom za kruhom”, govori lanjski podatak kada su u istom periodu u Njemačkoj zaposlene 44 osobe.
– Ovime se nastavlja trend smanjenja posredovanja u zapošljavanju naših građana u Njemačkoj. Svi zaposleni u Njemačkoj su medicinski tehničari/sestre – navode iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH za Nezavisne.
Šta pokazuju podaci o zapošljavanju u Sloveniji?
Sem u Njemačku, manje radnika je otišlo i u Sloveniju, a prema podacima, broj izdatih radnih dozvola u prvih šest mjeseci 2026. godine je 5.201 dozvola. Od tog broja, 2.218 dozvola je izdato prvi put, dok su ostale produžene.
– U istom periodu 2025. godine izdato je 5.996 dozvola, od kojih je 2.465 bilo izdato prvi put, a ostatak su činile produžene dozvole. Brojevi pokazuju da i u Sloveniji trenutno imamo trend pada broja posredovanja u zapošljavanju – ističu oni.
Kako dodaju, dok u Njemačku uz posredstvo Agencije odlaze samo medicinski tehničari, u Sloveniju najviše odlaze vozači kamiona, varioci, zidari, armirači i građevinski radnici.
Zbog čega medicinski radnici rjeđe odlaze u Njemačku?
Kao jedan od razloga manjeg odlaska medicinskih tehničara u Njemačku Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, navodi rast plata.
– Možda ne rastu dovoljno brzo, ali ipak imamo porast u odnosu na početak prošle godine. Ja mislim da su primanja medicinskih tehničara i sestara porasla procentualno oko 40 odsto. Naravno da to prevashodno utiče na to – kaže on.
Međutim, Motika ističe i problem s kojim se susreću, a to je nedovoljno novog kadra.
– Mi smo ispred Strukovnog sindikata predali inicijativu Ministarstvu prosvjete i kulture RS da povećaju broj upisnih mjesta u srednjim medicinskim školama da ne bi tih radnika nedostajalo na tržištu – navodi on.
Kada je riječ o trenutnom stanju, Motika ističe da sve zavisi od područja do područja.
– Osjeća se da ne dostaje radnika. Mi smo napomenuli da će nedostajati i ubuduće – dodaje Motika, navodeći da od 25 učenika koji završe srednju medicinsku školu na tržište rada ode troje, dok ostali nastavljaju studirati.
Kako pad potražnje u Evropi utiče na privredu Republike Srpske?
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, komentarišući pomenute podatke, ističe da s jedne strane oni pomalo ohrabruju jer pokazuju da se smanjuje odlazak radne snage iz Republike Srpske.
– S druge strane, to nije dobar pokazatelj zbog naše privrede, jer smo mi oslonjeni na zapadnu Evropu kao prerađivačka izvozno orijentisana privreda. Smanjenjem potražnje za radnom snagom, a i prema pokazateljima o privrednoj aktivnosti, još uvijek se pokazuju negativni trendovi, što znači da kriza koja je počela prije dvije ili tri godine nastavlja i dalje i da će pokazivati negativne trendove i po sve ostale segmente i privrede i društva – navodi Škrebić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.