Ovu vest potvrdio je predsjednik SAD Donald Tramp, naglašavajući neuobičajen detalj: za razliku od dosadašnje prakse razmjene zarobljenika, Moskva ovog puta nije tražila nikoga zauzvrat, prenosi Blic.
Tramp je na svojoj mreži Truth Social naveo da je direktno razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je pristao da oslobodi Gilmana na humanitarnoj osnovi. Američki predsjednik je javno zahvalio ključnim akterima ove misije, među kojima su specijalni izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner, izaslanik za borbu protiv terorizma Adam Beler i direktor antiterorističkih operacija Sebastijan Gorka.
Od incidenta u vozu do desetogodišnje kazne
Gilman, koji je služio u američkim marincima od avgusta 2019. do avgusta 2020. godine, uhapšen je u Rusiji 2022. godine. Prvobitno je osuđen na tri i po godine zatvora zbog napada na policajca nakon što je zbog nasilničkog ponašanja izbačen iz voza.
Njegov boravak iza rešetaka pretvorio se u seriju pravnih produžetaka. U oktobru 2024. godine optužen je za napad na zatvorskog inspektora tokom kontrole ćelije, zbog čega mu je kazna povećana na osam godina i jedan mjesec. Godinu dana kasnije, nakon novog sukoba sa zatvorskim čuvarima, kazna mu je produžena na ukupno deset godina.
Odluka o njegovom puštanju uslijedila je nakon izvještaja da je Gilman bio blizu smrti. Neimenovani američki zvaničnik izjavio je za Rojters da je Putin odobrio oslobađanje kao „gest dobre volje“. Ipak, prema podacima mreže NBC News, u ruskim zatvorima i dalje se nalazi najmanje 10 američkih državljana.
Presedan u „diplomatiji talaca“
Kada Rusija oslobodi američkog državljanina, Vašington gotovo po pravilu predaje nekoga zauzvrat. Svježi primeri su novinar Volstrit žurnala Evan Gerškovič i masovna razmjena zatvorenika 2024. godine, ili slučaj košarkašice Britni Grajner, koja je 2022. zamijenjena za osuđenog ruskog trgovca oružjem Viktora Buta.
Ovaj put, saobraćaj je išao samo u jednom smeru. Kako Moskva retko daje bilo šta besplatno, postavlja se pitanje šta stoji iza Putinovog poteza.
Malo je vjerovatno da je ruski predsjednik iznenada omekšao ili da je diplomatija uzimanja talaca otišla u istoriju. Prije se radi o suptilnom pokušaju Kremlja da se dodvori Bijeloj kući u nadi da će ubrati diplomatske dividende na terenu gdje su Rusiji najpotrebnije.
Računica Kremlja i pritisak rata
Gilmanovo oslobađanje dolazi u trenutku kada rat u Ukrajini stvara sve veće unutrašnje probleme za Rusiju. Napadi dronom duboko unutar ruske teritorije postaju sve učestaliji, a višekratni udari na rafinerije nafte nanose štetu ekonomiji i osvetljavaju vojne propuste Moskve. Nakon četiri i po godine sukoba, kraj se i dalje ne nazire, dok su mirovni pregovori uz posredovanje SAD stali nakon što je Donald Tramp pokrenuo sukob sa Iranom.
Dodatni problem za Moskvu predstavlja i to što se američki predsjednik u posljednje vrijeme primjetno približio ukrajinskom lideru Volodimiru Zelenskom, sa kojim se sastao u Vašingtonu krajem jula. To je daleko od atmosfere od prije godinu dana, kada je Tramp u Aljasci priredio svečani doček za Putina i dijelovao spremno da postigne mirovni sporazum koji bi ispunio zahtjeve Kremlja.
Puštanjem Gilmana, Moskva pokušava da obnovi narušene odnose i vrati stvari na kolosjek koji joj odgovara. Cilj je da se Putin ponovo predstavi kao razuman partner sa kojim Tramp može da posluje. Za sada je ovo bio „poklon“, ali nema sumnje da će Rusija ubrzo tražiti nešto zauzvrat.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.