O trenutnoj situaciji na najugroženijim lokacijama, sumnjivim požarištima u Hercegovini, ali i o milionskim ulaganjima u opremu, helikoptersku podršku i uvođenje savremenih tehnologija za rano otkrivanje požara, za Glas Srpske govori vršilac dužnosti direktora Civilne zaštite Republike Srpske Boris Trninić.
Prema njegovim riječima, suša i izuzetno mali broj dana sa padavinama u posljednjih mjesec-dva predstavljaju najveći uzrok požara koji trenutno haraju Republikom Srpskom i Federacijom BiH. Ipak, podaci sa terena ukazuju i na prisustvo ljudskog faktora.
Posebno je sumnjiv slučaj u jednoj opštini u Hercegovini, gdje su požari u isto vrijeme izbili na četiri ili pet lokacija. Ljudi koji se bave požarima i ovakvim situacijama smatraju da je moguće da je riječ čak i o namjernom paljenju.
Trninić ističe da sankcionisanje eventualnih počinilaca nije u nadležnosti Civilne zaštite, dok je i dalje neizvjesno da li će počinioci biti pronađeni. Ipak, okolnosti u pojedinim slučajevima izazivaju sumnju.
– Previše je sumnjivo da se u jednom trenutku na četiri mjesta pojavi požar u opsegu od dva kilometra kvadratna – rekao je Trninić.
Govoreći o poređenju sa prethodnim požarnim sezonama, Trninić navodi da je 2024. godina, posebno situacija na području tadašnje opštine, a sada grada Foče, bila jedna od najtežih. U gašenju su tada učestvovali brojni ljudi, a u jednom trenutku požare je gasilo čak pet helikoptera.
Kao jednu od ključnih lekcija iz prethodnih godina navodi potrebu za stalnim podizanjem svijesti stanovništva i upozoravanjem da se vatra ne pali na otvorenom.
– To je nešto što ne može da se zaustavi kada krene – istakao je Trninić.
Republika Srpska posljednjih godina ulaže značajna sredstva u jačanje vatrogasno-spasilačkih kapaciteta. Prema njegovim riječima, Vlada Republike Srpske je u posljednje tri godine uložila više od 20 miliona KM u teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice širom Republike Srpske, dok je Civilna zaštita sa svojim menadžmentom usmjerila više od tri miliona KM za poboljšanje opreme i unapređenje znanja vatrogasaca.
Kada je riječ o savremenim tehnologijama za rano otkrivanje požara, Civilna zaštita je nakon 2024. godine pokrenula pregovore i ispitivanje svjetskog tržišta kako bi se nabavio sistem za rano upozoravanje.
Trenutno se razmatra mogućnost pilot-projekta na području grada Foče, kojim bi bila pokrivena veća teritorija Nacionalnog parka. Cilj je da se utvrdi kako bi takav sistem funkcionisao u stvarnim uslovima.
Za sada se, tokom vrelih dana, prema Upravi za vazduhoplovstvo upućuju zahtjevi za nekoliko preleta iznad istočne Hercegovine kako bi se vizuelno provjerilo stanje na terenu i eventualno uočili dim ili nova žarišta.
Istovremeno se radi na obnovi i jačanju resursa lokalnih vatrogasnih službi, posebno u istočnoj Hercegovini, gdje je fokus na nabavci opreme, vozila i drugih sredstava potrebnih za efikasnije djelovanje na terenu.
Trninić očekuje da će, nakon završetka tog procesa, Vlada Republike Srpske imati sluha i za nabavku sistema za rano upozoravanje na požare.
Kada je riječ o vatrogascima i spasiocima koji danima rade u ekstremnim uslovima, Trninić objašnjava da su vatrogasci u nadležnosti lokalnih zajednica, koje same organizuju sistem i plan rada.
Civilna zaštita je, međutim, na terenu obezbijedila dodatnu podršku. Jedna ekipa instalirala je bazen koji je napunjen vodom, a na raspolaganju su dva do tri bazena različitih kubikaža. Njihovo korišćenje prati helikopter Uprave za vazduhoplovstvo kako bi se omogućilo brže gašenje požara.
Konačna procjena površine šuma i niskog rastinja koje su uništene ove godine još nije moguća. Prema Trninićevim riječima, nadležne institucije takve procjene rade tek kada se utvrdi da je požarna sezona završena.
Ipak, već sada je jasno da će šteta biti ogromna i da će se mjeriti u višemilionskim iznosima.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.