U tom kontekstu posebnu pažnju privukla je Bugarska, koja je Vašingtonu omogućila privremeno razmještanje američkih aviona za dopunjavanje goriva. Samo nekoliko nedjelja nakon njihovog dolaska, dva američka KC-135 napustila su bazu Bezmer, što se dogodilo nakon sve direktnijih upozorenja Teherana i straha da bi Bugarska mogla biti uvučena u sukob koji se sve više preliva izvan Bliskog istoka.
Dva američka aviona-tankera KC-135 u petak su napustila vazdušnu bazu Bezmer u Bugarskoj, gotovo mjesec dana nakon što su tamo privremeno razmještena. Iako je njihov boravak bio dio američkih vojnih aktivnosti i logističke podrške, njihovo razmještanje izazvalo je snažnu reakciju Irana.
Istovremeno je među stanovnicima okolnih područja porasla zabrinutost zbog mogućnosti da bi baza mogla postati meta iranskih balističkih projektila i bespilotnih letjelica.
Bugarski ministar odbrane Dimitar Stojanov potvrdio je da su dva KC-135 u petak napustila bazu. Bugarski parlament je prethodno, 22. jula, odobrio američki zahtjev za privremeno razmještanje do osam aviona KC-135 i približno 250 američkih vojnika u vazdušnoj bazi Bezmer. Razmještaj je odobren u okviru sporazuma o zajedničkom korišćenju vojnih objekata između Bugarske i SAD.
KC-135 Stratotanker ključan je dio američke vojne logistike jer omogućava dopunjavanje goriva borbenim i drugim vojnim avionima tokom leta. Njihovo prisustvo zato nije samo pitanje logistike, već može predstavljati važan element podrške širim američkim vojnim operacijama. Upravo je ta činjenica dodatno zabrinula Teheran, koji posljednjih mjeseci sve otvorenije upozorava da države koje omogućavaju američkim snagama korišćenje svojih baza ne mogu očekivati da će u slučaju eskalacije automatski ostati izvan sukoba.
Oštra reakcija Irana
Iran je na odluku Sofije reagovao diplomatskim kanalima, ali veoma oštrim tonom. Iransko Ministarstvo spoljnih poslova u telefonskim razgovorima sa bugarskim zvaničnicima osudilo je dopuštanje razmještanja američkih aviona u Bezmeru radi podrške vojnim operacijama protiv Irana. Teheran je bugarsku vladu pozvao da odmah preispita svoju odluku i jasno upozorio na posljedice korišćenja bugarske teritorije za operacije protiv Irana.
Iranska poruka bila je posebno ozbiljna jer se nije odnosila samo na same američke snage. Teheran je upozorio da bi Bugarska, ako njena teritorija bude korišćena za vojne operacije protiv Irana, mogla biti smatrana dijelom američke vojne kampanje. Iranska strana pritom je tvrdila da bi takvo učešće Sofiju moglo učiniti saučesnikom u „agresiji i ratnim zločinima“.
Za Bugarsku je situacija posebno osjetljiva. Sofija je članica NATO-a i saveznik Vašingtona, ali istovremeno pokušava da izbjegne direktno uvlačenje u sukob koji bi mogao imati posljedice daleko izvan Bliskog istoka.
Razmještaj američkih aviona pokazao je upravo taj problem: ono što se u Vašingtonu može posmatrati kao rutinska logistička podrška, u Teheranu se može protumačiti kao učešće u neprijateljskim vojnim operacijama.
Povlačenje dva KC-135 stoga dobija dodatnu težinu. Sam odlazak aviona ne mora nužno značiti promjenu američke strategije niti potvrđivati da je Bugarska popustila pod iranskim pritiskom, ali dolazi u trenutku kada Teheran sve otvorenije upozorava da će u slučaju nove eskalacije posmatrati američku vojnu infrastrukturu kao dio šire mreže ciljeva.
Raste pritisak u Evropi
Time se povećava i pritisak na druge evropske države koje omogućavaju američkim snagama korišćenje svojih baza, vazdušnog prostora i logističke infrastrukture. Iran nastoji da pošalje poruku da se geografska udaljenost od Bliskog istoka više ne može automatski smatrati zaštitom od posljedica sukoba. Ako se američke operacije nastave širiti, svaka baza koja omogućava njihovo sprovođenje mogla bi postati predmet iranske pažnje.
Upravo zato odlazak američkih tankera iz Bezmera treba posmatrati u širem kontekstu. Riječ je o malom, ali simbolički važnom potezu u trenutku kada se granice mogućeg sukoba sve više pomjeraju izvan tradicionalnog područja Bliskog istoka, prenosi Večernji list.
Za Bugarsku to otvara neugodno pitanje: koliko daleko može ići u vojnoj saradnji sa SAD, a da pritom ne postane potencijalna meta iranskog odgovora?
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.