Uvoz svinjetine oborio sve rekorde: Jedu li potrošači u BiH, zaista, meso koje u EU daju KUĆNIM LJUBIMCIMA?

Zvanična statistika pokazuje da je za samo 6 godina, uvoz svinjskog mesa skočio za skoro 70%.

Raste i uvoz junetine, doduše ne u ovolikom procentu, ali su i farmeri izuzetno zabrinuti.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore, u BiH je 2019. godine uvezeno oko 15 miliona kilograma, a lane 25,3 miliona kilograma svježeg, rashlađenog i smrznutog svinjskog mesa.

Domaći uzgajivači svinja kažu da situacija nikad nije bila ovako loša.

Upozoravaju da smo, do unazad 3-4 godine, domaćom proizvodnjom zadovoljavali oko 30% potreba, a sada tek 15-20% potreba tržišta u BiH.

Kako kažu, ako uvoz mesa ne bude zaustavljen, i ono malo uzgajivača će zaključati svoje obore.

Primjera radi, kilogram tovljenika u srpskoj trenutno košta oko 3,3 KM, dok se kilogram svinjske plećke na akcijama u marketima, može kupiti po, kako naglašavaju, 3,5 KM.

– Dotjerani smo do same ivice opstanka, ali država nas ne čuje. Godinama tražimo uvođenje zaštitnih mjera, ali ništa od toga – kaže za Srpskainfo predsjednik Uzgajivača svinaj Srpske mišo Maljčić.

Naglašava da je van pameti da je gotovo izjednačena cijena kilograma mesa iz uvoza i kilograma žive vage domaćih tovljenika.

– Ovdje nešto debelo ne štima. Cijena tovljenika je zabrinjavajuće niska, a mi nikada  nismo bili ovako nekonkurentni – upozorava Maljčić, koji je više puta naglasio da je BiH, praktično, „kanta za smeće“ za Evropu, upozorio je više puta predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Srpske Mišo Maljčić.

– U BiH se koristi meso zamrznuto i do godinu dana. Problem je što se to meso mora „osvježiti“ raznim aditivima i fosfatima, koji mogu da budu opasni po zdravlje ljudi. Takođe, meso koje je dugo zamrznuto, pa se odmrzne, osjeti se na hladnjaču jer poprimi miris od dugog stajanja. To meso u Evropi daju kućnim ljubimcima – upozorio je Maljčić.

Kako kaže, tešku situaciju u svinjarstvu komplikuje i loša godina za kukuruz.

– Dobar dio prinosa kukuruza je propao zbog suše, što znači višu cijenu sirovine. A kombinacija proizvodnje jeftinog mesa sa skupom sirovinom, nije moguća. Takođe, smanjenje proizvodnje u EU direktno će uticati i na BiH, koja je sve zavisnija od uvoza – naglašava Maljčić i upozorava da, zbog loše situacije u domaćem svinjarstvu, mnogi napuštaju selo.

– Niko nema taj luksuz da radi sa gubicima. Zato ne čudi što iz godine u godinu bilježimo sve manju proizvodnju, a bojim se da će u budućnosti biti gore – poručuje Maljčić.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, stočni fond u Srpskoj 2029. godine brojao je oko 515.000,a lani tek 357.000 svinja. Riječ je o smanjenju broja svinja za skoro trećinu.

Nekonkurentnost tišti i uzgajivače junadi.

Primjera radi, marketi u Srpskoj kilogram telećih rebara iz uvoza prodaju po 14-15 KM, dok kilogram žive vage lošije teladi košta oko 15 KM?!

Farmeri pitaju kakvo je meso koje stiže iz Evrope, s obzirom na to da je njegova cijena u ravni sa cijenom žive vage.

– Činjenica je da gotovo izjednačena cijena kilograma žive vage teladi i uvozne teletine. Primjera radi, kilogram žive vage teladi kreće se oko 15-17 KM, a kilogram uvozne teletine je oko 15 KM. Naravno da će svaka klaonica radije kupiti jeftino meso, ne ulazeći u to kakvog je ono kvaliteta. A cijena govori sve. S druge strane, mi ne možemo da prodamo svoju robu, tako da ne treba da čudi što ljudi odustaju od uzgoja i gledaju glavi mjesta – poručuju farmeri.

Podsjetimo, farmeri iz BiH su više puta tražili od vlasti na državnom nivou uvođenje carina na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso od 10%, te taksu od 1,5 KM po kilogramu svinjskog i 2,5 KM po kilogramu uvezenog goveđeg mesa.

Bonus video