Prekomjeran uvoz mesa u BiH nastavljen je i ove godine.
Prije samo deceniju, svinjama i junadima uzgojenim na našim farmama, mogli smo da zadovoljimo čak 80 odsto potreba domaćeg stanovništva...
BiH je prošle godine izvezla mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti 132,4 miliona KM, što je više za četiri odsto u odnosu na godinu ranije, dok je uvoz mesa iznosio 662,9 miliona KM, što je više za 20,28 odsto u odnosu na 2022.
Ukoliko se posmatra ukupna količina izvoza mesa i mesnih prerađevina lani, ona je veća za 0,93 odsto u odnosu na prethodnu godinu, navedeno je u analizi Spoljnotrgovinske komore BiH.
Više od 35 miliona kilograma goveđeg mesa ili 161 milion kilograma vode koji su tokom prošle godine uvezeni u BiH, zemlju koja obiluje potencijalima za obje uvozne kategorije, paradigma su bilansa spoljnotrgovinske razmjene koju karakterizuje veoma visok deficit.
Izvoz mesa i mesnih prerađevina u BiH u prošloj godini premašio je 525,2 miliona maraka, dok je godinu dana ranije iznosio 431,8 miliona KM, a razlog povećanja je, kažu naši sagovornici, to što domaći proizvođači ne mogu da podmire potrebe stanovnika BiH.
Za samo godinu dana, u BiH je uvezeno 2,2 milijarde kilograma hrane, koju smo platili više od 4,4 milijarde KM.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je danas da je potrebno da Savjet ministara usvoji određene zaštitne mjere za uvoz mesa.
U Bosni i Hercegovini u 2022. cvjeta uvoz mesa i živih životinja, dok je izvoz, kao i ranijih godina, kudikamo manji, i količinski i vrijednosno.
Pileće meso u Srpskoj i BiH pojeftinilo je proteklih dana za oko deset procenata, a na pad cijena najviše je uticao uvoz jeftine piletine iz Turske.
U Bosnu i Hercegovinu lane je uvezeno mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti većoj od 401 milion maraka što je, u poređenju sa godinom ranije, više za skoro 19 odsto.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković upozorio je da farmeri ne mogu opstati u otežanim tržišnim uslovima kada su izrazito visoke cijene žitarica i evidentan prekomjeran uvoz mesa.
Prekomjeran uvoz poljoprivrednih proizvoda u BiH ne posustaje ni u vrijeme pandemije, pa su nam i ove godine iz inostranstva stigle stotine miliona kilograma mesa, voća, povrća, žitarica, vrijednih preko pola milijarde KM.
Uvoz hrane u BiH i dalje cvjeta, pa i ove godine bilježimo kudikamo veću količinu i vrijednost proizvoda koji nam dolaze iz inostranstva od onoga što uspijemo da plasiramo na strana tržišta.
Poljoprivrednici iz Srpske u pregovorima su sa svojim kolegama iz FBiH kako bi usaglasili detalje o terminu i načinu na koji će organizovati proteste, nezadovoljni što vlast izbjegava da donese odluku o ograničenju uvoza svježe i rashlađene junetine i svinjetine iz EU.
Iako zaštitne mjere na uvoz svježeg i rashlađenog mesa iz EU nisu donesene, poljoprivredenici iz BiH jutros nisu krenuli u proteste, kako je to ranije najavili.
Dok domaći farmeri ne odustaju od uvođenja zaštitnih mjera na uvoz svinjskog i goveđeg mesa iz EU, upozorivši da će, u suprotnom, organizovati blokade, prerađivači poručuju da bi posebne carine i takse uništile prerađivačku industriju.
Domaća poljoprivreda se nikad nije nalazila u lošijoj situaciji, a direktno je ugrožena prekomjernim uvozom svih poljoprivrednih proizvoda što je dodatno izazvalo enorman pad otkupnih cijena, prije svega žive stoke, ali i voća, povrća, mlijeka i ostalih proizvoda, te njihove viškove.
Ni na današnjoj sjednici Savjeta ministara BiH nije postignut konsenzus u vezi sa donošenjem odluke o posebnim zaštitnim mjerama na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda porijeklom iz zemalja članica Evropske unije.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac pozvao je nadležne institucije u BiH da u što kraćem roku dostave mišljenja na predloženu odluku o uvođenju prelevmana i carinskih stopa na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa iz EU na period od dvije godine, kako bi se ova tačka mogla naći na narednoj sjednici Savjeta ministara.
