Poreski propisi u Njemačkoj uređeni su tako da država u pojedinim slučajevima može naplatiti porez već prilikom odlaska, dok pod određenim uslovima poreske obaveze mogu ostati na snazi i godinama nakon iseljenja.
Njemački stručnjaci za poresko pravo upozoravaju na nekoliko pravila koja bi trebalo poznavati kako bi se izbjegla neprijatna finansijska iznenađenja i mogući postupci poreskih organa.
Ko treba posebno da obrati pažnju?
Važno je odmah razjasniti da za veliku većinu radnika koji primaju redovnu platu i vraćaju se s ušteđevinom na računu porez na odlazak ne postoji.
Ako ste bili u klasičnom radnom odnosu i nemate veće poslovne udjele ili drugu imovinu koja podliježe posebnim pravilima, potrebno je uredno regulisati odjavu i preostale poreske obaveze.
Posebna pravila, međutim, mogu se odnositi na osobe koje posjeduju najmanje jedan odsto udjela u kompaniji, imaju veliki portfelj ETF-ova ili investicionih fondova, sele vlastiti biznis ili samostalnu djelatnost iz Njemačke ili u toj zemlji zadržavaju nekretnine koje iznajmljuju.
Šta treba prijaviti Finanzamtu?
Prilikom iseljenja iz Njemačke potrebno je poreskoj upravi dostaviti novu adresu u inostranstvu i regulisati preostale obaveze. Samostalni preduzetnici i vlasnici obrta moraju i zvanično odjaviti djelatnost (Gewerbeabmeldung).
“Finanzamt nakon toga najčešće traži detaljne odgovore: planira li se povratak u Njemačku te ostaje li u zemlji poslovna jedinica ili podružnica. Na osnovu tih odgovora poreznici procjenjuju stvarne poreske posljedice odlaska”, objašnjava njemačka advokatica za poresko pravo Ester Zajbt-Pficner (Esther Seibt-Pfitzner).
Kako navodi Fenix magazin, obaveza podnošenja godišnje poreske prijave (Steuererklärung) ne prestaje automatski odlaskom iz zemlje.
Za godine za koje postoji obaveza podnošenja prijave ona mora biti predata u propisanim rokovima. Zanemarivanje obaveza može dovesti do toga da poreska uprava sama procijeni iznos poreza, a u ozbiljnijim slučajevima i do prekršajnog ili krivičnog postupka.
Šta ako nakon odlaska iznajmljujete nekretninu u Njemačkoj?
Čak i ako trajno odjavite prebivalište u Njemačkoj, određeni prihodi i dalje mogu biti oporezivi u toj zemlji.
Tipičan primjer je prihod od iznajmljivanja nekretnine koja se nalazi u Njemačkoj.
Istovremeno, nova država poreskog rezidentstva može zahtijevati prijavljivanje prihoda ostvarenih u inostranstvu. Njemačka ima zaključene brojne sporazume o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, kojima se određuje koja država ima pravo na oporezivanje pojedinih prihoda i kako se sprečava dvostruko plaćanje poreza.
Poseban oprez potreban je i kod nasljedstva i poklona. U određenim slučajevima njemačka poreska pravila mogu nastaviti da se primjenjuju i nakon iseljenja, naročito ako postoji imovina u Njemačkoj.
Šta je “Wegzugsteuer”?
Jedna od potencijalno najskupljih posljedica trajnog napuštanja Njemačke jeste takozvani porez na odlazak – Wegzugsteuer.
On se, između ostalog, može primijeniti na udjele u kapitalnim društvima, poput GmbH ili AG, ako su ispunjeni zakonom propisani uslovi.
Prema pravilima navedenim u tekstu, relevantno je da je osoba u posljednjih 12 godina najmanje sedam godina bila neograničeno poreski obvezna u Njemačkoj i da je u bilo kojem trenutku tokom prethodnih pet godina posjedovala najmanje jedan odsto udjela u kompaniji.
U takvoj situaciji poreska uprava odlazak može tretirati kao da je osoba prodala svoj udio po trenutnoj tržišnoj vrijednosti. Razlika između nabavne i tržišne vrijednosti tada se poreski tretira kao dobit, iako stvarna prodaja nije obavljena.
“Pri visokim procijenjenim vrijednostima, uz porez na dohodak, crkveni porez i solidarni prirez, efektivna stopa poreza brzo dostigne 48 odsto i više – iako osoba zapravo nije prodala ništa niti je ostvarila ijedan evro stvarne zarade”, upozorava berlinski poreski advokat Eugen Melhaf (Eugen Mehlhaf).
Posebna pravila i za ETF-ove i investicione fondove
Od 2025. godine pravila su proširena i na određena ulaganja u ETF-ove i klasične investicione fondove.
Prema navedenim pravilima, ona mogu biti relevantna ako je osoba tokom prethodnih pet godina posjedovala najmanje jedan odsto udjela u određenom fondu ili ako u trenutku iseljenja posjeduje udjele u pojedinačnom fondu čija je nabavna vrijednost najmanje 500.000 evra.
Prag od pola miliona evra odnosi se na nabavnu, a ne na trenutnu tržišnu vrijednost i posmatra se za svaki fond zasebno.
Tako investitor koji ima udjele nabavne vrijednosti 400.000 evra u jednom i 450.000 evra u drugom fondu po tom osnovu ne prelazi prag od 500.000 evra za pojedinačni fond.
Ako su zakonski uslovi ispunjeni, može biti oporezovan i porast vrijednosti koji još nije realizovan prodajom.
Šta važi za preduzetnike i slobodna zanimanja?
Za preduzetnike i osobe koje obavljaju slobodna zanimanja postoji srodan poreski mehanizam, poznat kao Entstrickungsbesteuerung.
Ako poslovnu imovinu presele izvan njemačke poreske jurisdikcije, može biti oporezovana razlika između knjigovodstvene i tržišne vrijednosti poslovne imovine.
To može biti posebno značajno kod nematerijalne imovine, poput određenih autorskih prava ili vrijednosti povezane s poslovanjem i klijentima, kod kojih tržišna vrijednost može biti znatno viša od knjigovodstvene.
Za većinu zaposlenih s redovnim primanjima i klasičnom štednjom odlazak iz Njemačke neće značiti plaćanje posebnog poreza na odlazak. Međutim, osobe koje imaju značajnije udjele u kompanijama, velike investicione portfelje, nekretnine ili vlastiti biznis trebalo bi prije preseljenja da provjere kakve poreske posljedice odlazak može imati.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.