Djeluje da u skorije vrijeme lider Rusije ne planira da zaustavi vojni pohod na Ukrajinu, dok se evropske zemlje pripremaju za proširenje sukoba i mogući ruski napad.
Ukrajina upozorava da Rusija već priprema novu mobilizaciju i dodatno jača vojnu saradnju sa Sjevernom Korejom.
Prema dekretu objavljenom na zvaničnom portalu za pravne informacije, ukupna brojnost ruskih oružanih snaga povećana je za 15.500 pripadnika i sada iznosi 2.441.630 ljudi, uključujući 1,55 miliona aktivnih vojnika.
To je četvrto povećanje brojnosti ruske vojske ove godine. U martu je broj pripadnika bio određen na 2.391.770, u junu povećan na 2.399.130, a od avgusta je iznosio 2.426.130, prema podacima ruskih državnih medija.
Rusija je tako od početka godine povećala odobrenu brojnost oružanih snaga za gotovo 50.000 ljudi.
Putinov najnoviji dekret ne navodi razlog za povećanje, ali je usljedio u trenutku kada ukrajinske vlasti upozoravaju na mogućnost nove mobilizacije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija, prema podacima ukrajinske vojne obaveštajne službe, već počela da povećava regrutaciju ”različitim metodama”.
Ukrajinske službe su ranije procijenile da je ruski Generalštab napravio plan za mobilizaciju dodatnih 600.000 ljudi – 300.000 tokom 2026. i još 300.000 tokom 2027. godine.
Kremlj, međutim, odbacuje tvrdnje o novoj mobilizaciji. Putin je ranije navode o tome nazivao dezinformacijama.
Rusija je posljednju „djelimičnu mobilizaciju“ sprovela u septembru 2022. godine.
Sve veća saradnja sa Sjevernom Korejom
Zelenski je upozorio i da Rusija povećava upotrebu sjevernokorejskih vojnika.
Prema njegovim navodima, više od 8.000 pripadnika sjevernokorejskih snaga trenutno se nalazi u Rusiji, dok se priprema dolazak još 10.000 vojnika.
Ukrajinske vlasti tvrde da Moskva nastoji da poveća broj stranih državljana u svojim redovima.
Prema podacima ukrajinskog projekta ”Hoću da živim”, najmanje 55 stranih državljana, uglavnom iz zemalja u razvoju, zarobljeno je kao pripadnici ruskih snaga.
Vojna saradnja Moskve i Pjongjanga posljednjih mjeseci dodatno se produbljuje, pri čemu Sjeverna Koreja Rusiji obezbjeđuje ljudstvo i oružje, dok zauzvrat dobija finansijsku i tehnološku podršku.
Moskva povećava izdvajanja za vojsku
Istovremeno, Rusija planira značajno povećanje vojnog budžeta.
Prema dokumentima ruske vlade u koje je imao uvid Rojters, Moskva planira da 2027. godine za odbranu izdvoji 17,1 trilion rubalja, odnosno oko 202,6 milijardi dolara.
To je oko 27 odsto više od prvobitno planiranih 13,5 triliona rubalja i predstavlja najviši iznos od početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Za odbranu bi Rusija u naredne tri godine trebalo da izdvoji ukupno oko 50 triliona rubalja.
Istovremeno, vlada je povećala procjenu budžetskog deficita za 2026. godinu sa 1,6 na 3,2 odsto BDP-a. Ukupna budžetska potrošnja trebalo bi da poraste 13,2 odsto, na 48,6 triliona rubalja.
Rusija planira i veće zaduživanje. Neto zaduživanje u 2026. trebalo bi da bude povećano za 26 odsto, na pet triliona rubalja, dok je procjena prihoda od nafte i gasa smanjena sa 8,9 na 7,6 triliona rubalja.
Državni dug trebalo bi da poraste sa 19,9 odsto BDP-a u 2026. na 21,7 odsto u 2027. godini, dok bi ukupno zaduživanje naredne godine trebalo da poraste za 43 odsto, na 7,7 triliona rubalja.
Strah od širenja sukoba
Povećanje ruske vojske i izdvajanja za odbranu dolazi u trenutku kada evropske zemlje sve češće upozoravaju na mogućnost širenja sukoba van Ukrajine.
Poljska, Litvanija i druge zemlje istočnog krila NATO-a posljednjih mjeseci pojačavaju mjere zaštite kritične infrastrukture i bezbjednosti.
Poljski premijer Donald Tusk rekao je ranije ovog mjeseca, pozivajući se na obavještajne podatke, da Rusija planira moguće napade dronovima ili raketama na zemlje koje podržavaju Ukrajinu, uključujući Poljsku.
Moskva odbacuje optužbe da planira napad na evropske zemlje.
Putin je prošle nedelje izjavio da Rusija ne priprema rat protiv Evrope, dok je istovremeno optužio baltičke zemlje za kršenje prava stanovnika koji govore ruski, prenosi Blic.
Bivši ruski predsjednik i zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev ranije je zaprijetio Litvaniji da bi mogla „nestati sa mape svijeta“ u slučaju sukoba povezanog sa njenim odlukama o nuklearnom oružju.
Litvanija je nakon toga najavila plan evakuacije glavnog grada Vilnjusa.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.