Iako se na prvi pogled čini da između ljudi i njihovih kućnih ljubimaca nema mnogo sličnosti kada je riječ o bolestima mozga, istraživanja pokazuju da se mozak pasa tokom starenja mijenja na način koji u pojedinim aspektima podsjeća na promjene povezane sa neurodegenerativnim bolestima kod ljudi.
Jedan od razloga zbog kojih je Alchajmerovu bolest teško proučavati jeste to što promjene u mozgu mogu da počnu mnogo prije nego što se pojave prvi simptomi. Zbog toga naučnici tragaju za načinima da ranije prepoznaju procese koji dovode do gubitka pamćenja i drugih kognitivnih sposobnosti.
U istraživanjima se često koriste laboratorijski miševi, ali rezultati dobijeni na njima ne mogu uvijek jednostavno da se primijene na ljude. Zbog toga naučnici sve više pažnje posvećuju životinjama koje prirodno stare, među kojima su i psi.
I psi mogu da razviju demenciju
Kod starijih pasa može da se pojavi stanje poznato kao sindrom kognitivne disfunkcije. Ono može da utiče na pamćenje, učenje, ponašanje i sposobnost snalaženja u poznatom okruženju.
Vlasnici mogu da primijete da njihov ljubimac počinje da se gubi u prostoru koji dobro poznaje, zaboravlja ustaljene rutine ili drugačije reaguje na ljude i druge životinje. Neki psi više spavaju tokom dana, postaju nemirni noću ili djeluju kao da su zaboravili ranije naučene navike.
Ovo stanje nije isto što i Alchajmerova bolest kod ljudi, ali postoje određene sličnosti. Upravo zato istraživači pokušavaju da otkriju šta se događa u mozgu pasa tokom starenja i koliko bi ta saznanja mogla da doprinesu razumijevanju bolesti kod ljudi.
Šta su naučnici otkrili u mozgu starijih pasa?
U novijem istraživanju naučnici su analizirali uzorke mozga starijih pasa čiji su vlasnici pristali da ih doniraju za naučne potrebe nakon smrti životinja.
Rezultati su pokazali da su kod pasa sa izraženijim znacima kognitivnog propadanja pronađene i abnormalne naslage proteina u određenim dijelovima mozga. Slične promjene povezane su sa neurodegenerativnim procesima kod ljudi.
Istraživači su analizirali i određene biomarkere u krvi, a posebnu pažnju privukao je GFAP, odnosno glijalni fibrilarni kiseli protein. Ovaj protein nalazi se u ćelijama nervnog sistema, dok njegove povišene vrijednosti u krvi mogu da budu povezane sa promjenama ili oštećenjem mozga.
Kod pasa koji su imali više abnormalnih proteinskih naslaga u mozgu primijećene su i povišene vrijednosti ovog biomarkera.
Ovi nalazi ukazuju na mogućnost da bi slični pokazatelji u budućnosti mogli da pomognu u ranijem prepoznavanju kognitivnog propadanja kod pasa. Istovremeno, mogli bi naučnicima da pruže dodatne informacije o procesima koji se odvijaju tokom neurodegenerativnih bolesti kod ljudi.
Zašto su psi važni za istraživanje?
Psi žive uz ljude, dijele njihovo životno okruženje i izloženi su mnogim istim faktorima iz okoline. Osim toga, njihov mozak prirodno stari, što ih čini zanimljivim za proučavanje promjena koje se javljaju tokom života.
To ne znači da psi mogu da zamijene ljude u istraživanjima. Njihova vrijednost je u tome što predstavljaju dodatni model koji naučnicima omogućava da proučavaju neurodegenerativne promjene u uslovima prirodnog starenja.
Veliki istraživački projekti, poput Dog Aging Projecta, nastoje da otkriju zbog čega neki psi stare bez većih zdravstvenih problema, dok se kod drugih razvija kognitivni pad. Naučnici prate njihove zdravstvene i genetske karakteristike, uslove života, ponašanje i promjene u sposobnostima.
Takvi podaci mogli bi da pomognu u prepoznavanju faktora koji povećavaju rizik od demencije, ali i promjena koje se javljaju prije nego što simptomi postanu očigledni.
Može li ovo istraživanje da pomogne u borbi protiv Alchajmerove bolesti?
Istraživanja su još u toku, pa bi bilo preuranjeno tvrditi da će proučavanje pasa dovesti do lijeka za Alchajmerovu bolest. Ipak, sličnosti u promjenama mozga i vrijednostima pojedinih biomarkera kod starijih pasa i ljudi otvaraju novi pravac za naučna istraživanja.
Jedan od najvećih izazova u borbi protiv Alchajmerove bolesti jeste njeno kasno otkrivanje. Ako naučnici uspiju bolje da razumiju šta se događa u mozgu u ranim fazama bolesti, to bi moglo da doprinese razvoju metoda za ranije prepoznavanje i pravovremenije liječenje, prije nego što dođe do ozbiljnog gubitka kognitivnih sposobnosti, prenosi mondo.ba.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.