
Demencija se može odgoditi: Naučnici otkrili šta povećava, a šta smanjuje rizik
Demencija nije jedna bolest. To je naziv za skup simptoma koji utiče na pamćenje, razmišljanje i svakodnevni život, a najčešći tip je alchajmerova bolest.

Demencija nije jedna bolest. To je naziv za skup simptoma koji utiče na pamćenje, razmišljanje i svakodnevni život, a najčešći tip je alchajmerova bolest.

Promjene u načinu na koji držimo olovku i oblikujemo slova mogu biti prvi, tihi signal koji ukazuje na rizik od demencije, pokazuju najnovija medicinska istraživanja.

Lande Alchajmer je selo na jugozapadu Francuske koje se od ostatka zemlje razlikuje po tome što svi njegovi stanovnici imaju demenciju.

Od sijede kose i naborane kože do trenutaka zaboravnosti - neki znaci starenja su lako prepoznatljivi. Ali, stručnjaci kažu da rani tragovi da nečije zdravlje popušta mogu da budu daleko diskretniji, pa je vrijedno znati na šta konkretno treba da se obrati pažnja.

Pijete li kafu svaki dan? Istraživanja pokazuju da ispijanje kafe i čaja ima dugoročne efekte i može da djeluje na razvoj demencije.

Demencija nije samo zaboravnost. Saznajte kako prepoznati prve simptome, kada reagovati i kako pružiti podršku oboljelima i porodici.

Jedno malo, ali moćno voće – brusnice, možda krije ključ za očuvanje pamćenja i prevenciju demencije.

Zaboravljanje sitnica često pripisujemo umoru ili stresu, ali stručnjaci upozoravaju da način života može imati mnogo dublji uticaj na zdravlje mozga nego što mislimo.

Godinama se punomasni mliječni proizvodi svrstavaju među namirnice koje bi trebalo ograničiti, naročito kada je riječ o zdravlju srca i krvnih sudova.

Čuveni glumac Brus Vilis bori se sa frontotemporalnom demencijom od 2023. A godinu dana ranije dijagnostikovana mu je afazija, pod kojom se podrazumevaju poteškoće u govoru i razumevanju jezika. Napunio je nedavno 71 godinu. Porodica je otkrila detalje zdravstvenog stanja holivudske legende.

Konzumacija ovog voća može doprinijeti očuvanju pamćenja, usporavanju zaboravnosti i razvoju demencije, a istovremeno može imati i zaštitni efekat na srce.

Sjedenje po nekoliko sati svakodnevno može da bude štetno za tijelo i mozak, međutim novo istraživanje naučnika sa švedskog Instituta Karolinska sugeriše da aktivnosti poput pletenja ili rješavanja slagalica, umjesto besciljnog listanja društvenih mreža ili pasivnog gledanja ekrana pomaže u neutralisanju nekih negativnih efekata sedentarnih navika.

Demencija se odnosi na pogoršanje mentalnih funkcija dovoljno ozbiljno da ometa svakodnevne aktivnosti.

Nova studija sa Univerziteta u Lundu istražuje kako promenljivi način života i zdravstveni faktori utiču na biološke promjene u mozgu povezane sa Alchajmerovom bolešću i vaskularnom demencijom.

Najpopularniji napitak u Srbiji može da smanji rizik od demencije ali samo ako se pije na jedan način.

Hronična nesanica ne utiče samo na raspoloženje i energiju tokom dana, već bi mogla da ima i ozbiljne dugoročne posljedice po zdravlje mozga.

Osoba može postati uznemirena, pa čak i iskusiti halucinacije ili zablude tokom ovog perioda.

Do 2050. godine dva miliona ljudi živjeće sa demencijom u Velikoj Britaniji, predviđaju stručnjaci, piše "Dejli mejl".

Kakva je povezanost unosa nitrata i nitrita iz različitih izvora i rizika od demencije? Na to pitanje pokušali su da odgovore istraživači sa Univerziteta Edit Kauan (ECU) i Danskog instituta za istraživanje raka (DCRI).

Nagli porasti nivoa šećera u krvi nakon obroka - čest problem kod osoba sa dijabetesom i predijabetesom - povezani su sa većim rizikom od razvoja Alchajmerove bolesti, pokazuje novo istraživanje.