Prema predstavljenom prijedlogu, na tom području ne bi bila dozvoljena izgradnja vjetroturbina i velikih turističkih kompleksa, dok bi se tradicionalno stočarstvo, pčelarstvo i održivi turizam nastavili razvijati uz jasno utvrđena pravila.
Stručno obrazloženje predstavljeno je u četvrtak u Livnu, a konačnu odluku o proglašenju zaštićenog područja, nakon sprovođenja propisane procedure, donijeće Gradsko vijeće Livna.
Voditeljka izrade stručnog obrazloženja, prof. Mirjana Miličević, pojasnila je da je ta kategorija odabrana upravo zbog povezanosti prirode i lokalnog stanovništva, koje se na ovom području tradicionalno bavi stočarstvom i pčelarstvom. Cilj nije zaustaviti te djelatnosti, nego omogućiti njihov nastavak uz jasna pravila korišćenja i upravljanja prostorom.
Predložena zaštita zasad obuhvata samo dio visoravni koji pripada Gradu Livnu, dok područja susjednih opština Glamoč i Tomislavgrad nisu uključena u ovaj postupak.
Miličević je istakla da Kruzi čine jedinstvenu prirodnu cjelinu i izrazila nadu da će se i susjedne lokalne zajednice u budućnosti uključiti u njenu zaštitu.
Tri zone zaštite: Šta će biti dozvoljeno, a šta zabranjeno?
Stručnim obrazloženjem predložena je podjela područja na tri zone, u zavisnosti od prirodne osjetljivosti i načina korišćenja prostora.
Prva zona, zona stroge zaštite, obuhvatala bi približno 10 do 15 odsto područja, uključujući izvorišta, pećinske sisteme, gnijezdilišta ptica i druga najosjetljivija staništa. U njoj bi uglavnom bili dozvoljeni stručni nadzor, istraživanja i neophodni zaštitni zahvati uz odgovarajuća odobrenja, dok turističke posjete ne bi bile dozvoljene.
Najveći dio visoravni, između 65 i 75 odsto površine, nalazio bi se u zoni usmjerene zaštite, u kojoj bi se nastavili stočarstvo, ispaša, košenje trave i pčelarstvo, kao i planinarenje označenim stazama. Manji turistički sadržaji mogli bi se uređivati uz odobrenje nadležnog upravljača, dok bi vožnja van označenih puteva i veliki infrastrukturni zahvati bili zabranjeni.
Treća zona, zona održivog korišćenja, obuhvatala bi približno 10 do 20 odsto područja. U njoj bi bile omogućene organizovane turističke posjete, rekreacija i razvoj manjih turističkih i edukativnih sadržaja, ali ne i izgradnja velikih hotela i turističkih kompleksa koji bi narušili prirodni krajolik.
Zaštita izvora Duman i očuvanje livanjskih pašnjaka
Jedan od najvažnijih razloga za zaštitu Kruza jeste njihova povezanost sa izvorom Duman, značajnim za vodosnabdijevanje Livna. Miličević je upozorila da zbog propusne kraške podloge zagađenje sa površine može dospjeti u podzemne vode, dok bi veliki građevinski zahvati, uključujući iskopavanja i miniranja, mogli promijeniti njihove prirodne tokove.
Uz zaštitu vode, važno je očuvati i prirodne pašnjake bogate ljekovitim i aromatičnim biljem, koji doprinose posebnim svojstvima mlijeka od kojeg se proizvodi livanjski sir. Nastavak ispaše važan je i za održavanje otvorenih travnatih površina, koje zbog napuštanja tradicionalnog stočarstva postepeno zarastaju.
Posebna pažnja poludivljim konjima
U očuvanju takvog krajolika važnu ulogu imaju i poludivlji konji, kojima je u stručnom obrazloženju posvećena posebna pažnja.
Predloženo je praćenje njihove populacije, očuvanje prostora za kretanje i obezbjeđivanje odgovarajuće brige, dok bi se konkretne mjere, uključujući snabdijevanje vodom tokom sušnih perioda, razradile budućim planom upravljanja.
Vjetroturbine ne bi bile dozvoljene ni u jednoj zoni
Stručnim obrazloženjem razmatrani su i planirani energetski zahvati na visoravni. Miličević je tokom predstavljanja navela da se, prema prikazanoj prostorno-planskoj dokumentaciji, dvije zone planiranih energetskih zahvata nalaze unutar područja predloženog za zaštitu.
Prema predloženom režimu zaštite, izgradnja vjetroturbina i pripadajuće velike energetske infrastrukture ne bi bila dozvoljena ni u jednoj od tri zone.
Na prekomjerno planiranje koncesijskih područja za izgradnju vjetroelektrana upozorio je i gradonačelnik Livna Darko Čondrić, istakavši da Grad želi da očuva visoravan i njen razvoj usmjeri prema održivom turizmu, stočarstvu i poljoprivredi.
Nekontrolisana vožnja kvadovima oštećuje prirodne pašnjake
Osim velikih investicionih zahvata, problem predstavlja i sve intenzivnije turističko korišćenje prostora. Miličević je upozorila da nekontrolisana vožnja kvadovima i terenskim vozilima van uređenih saobraćajnica dovodi do nastajanja novih puteva i oštećivanja prirodnih pašnjaka.
Upozorila je i na nepropisno odlaganje otpada, kao i na ponašanje dijela posjetilaca koji se previše približavaju poludivljim konjima i hrane ih.
Predložena zaštita zato bi podrazumijevala uređenje saobraćajnica i turističkih staza, kao i jasna pravila posjećivanja, kako bi se turistička ponuda mogla razvijati bez daljeg narušavanja prirodnih vrijednosti.
Ko će upravljati zaštićenim područjem i kada se očekuje odluka?
Ako visoravan Kruzi bude proglašena zaštićenim područjem, u roku od šest mjeseci trebalo bi uspostaviti sistem upravljanja. Stručnim obrazloženjem predviđeno je i osnivanje nadležne javne ustanove koja bi sprovodila mjere zaštite i nadzirala korišćenje prostora.
Miličević je naglasila da je pritom važno uključiti lokalno stanovništvo, posebno stočare, vlasnike zemljišta i druge korisnike visoravni, kako bi se buduća pravila uskladila s njihovim potrebama.
Predstavljen je i okvirni desetogodišnji razvojni plan, koji uključuje postepeno uređenje infrastrukture, razvoj održivog turizma i obezbjeđivanje sredstava iz javnih i međunarodnih izvora finansiranja.
Predloženi režim zaštite još nije na snazi. Nakon završetka javnih konsultacija i pribavljanja saglasnosti nadležnog kantonalnog ministarstva, o proglašenju zaštićenog područja odlučivaće Gradsko vijeće Livna.
Divlji konji, ledene rijeke i topli pitomi ljudi: Livanjsko polje, nezaštićeno blago prirode (VIDEO, FOTO)
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.