Ta organizacija tvrdi da najbogatiji na taj način imaju “dvostruku dividendu” od klimatske krize pošto je u velikoj mjeri izazivaju, a potom naplaćuju većinskom stanovništvu sanaciju štete, prenio je Gardijan.
– Oni koji su najmanje odgovorni za globalno zagrijavanje na kraju moraju da plaćaju onima koji su najodgovorniji, kroz više cijene hrane, popravku domova oštećenih u ekstremnim vremenskim prilikama ili preseljenje u druge oblasti – piše u izvještaju.
Direktorka za uticaj u Oksfamu, Džin Meklin, optužila je milijardere da pretvaraju “haos u profit”.
– Superbogati prvo kontinuirano ulažu u zagađujuće industrije, a potom kroz ulaganja u usluge oporavka i obnove zarađuju od svijeta koji se zagrijava – rekla je ona.
Ocijenila je da ljudi koji su najmanje doprinijeli klimatskoj krizi apsorbuju njene najgore posljedice, dok su oni koji su je izazvali najbolje opremljeni da zaštite sami sebe.
Nalazi istraživanja pokazuju da su krize izazvane ekstremnim vremenskim prilikama ili ratom obično podsticale profite velikih kompanija za trgovinu hranom kojima dominiraju milijarderi, čije se bogatstvo od 2020. godine povećalo za 120 milijardi dolara.
Kada suša, poplave ili oluje pogode usjeve, svako naknadno povećanje cijena hrane nesrazmjerno koristi velikim korporacijama i njihovim investitorima na račun malih proizvođača i običnih potrošača, navodi Oksfam.
Organizacija navodi primjer skoka cijene kakaa od 231 odsto nakon ekstremnih vremenskih nepogoda u zapadnoj Africi 2024. godine. Lokalni poljoprivrednici, prema njihovim navodima, nisu vidjeli nikakvu korist od toga, već su profit ostvarili samo bogati vlasnici firmi koji su pokupili sve zalihe i preprodali ih po visokoj cijeni.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.