Svijet

Tramp u centru pažnje na istorijskom samitu: Njegovi prisni susreti sa Putinom i Sijem obišli su svijet

Prijateljski i srdačni susreti „lidera slobodnog svijeta“ Donalda Trampa sa „autoritarnih vođama“ Vladimirom Putinom i Si Đinpingom izazvali su kritike u SAD. Kritičari američkom predsjedniku već zamjeraju što veći značaj pridaje političkoj pompi nego konkretnim rezultatima, a sada upozoravaju da bi samit bez presedana u Kini mogao da stavi na probu granicu između korisne diplomatije i „igranja uloge diktatora“.

Tramp u centru pažnje na istorijskom samitu: Njegovi prisni susreti sa Putinom i Sijem obišli su svijet
FOTO: EMILY CURIEL/EPA

Susret predsjednika tri najveće svjetske nuklearne sile Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Kine – održan je u četvrtak u kineskom gradu Šenženu, na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC). Riječ je o prvom privatnom sastanku lidera ove tri zemlje.

Na stolu su se našle brojne važne teme, od trgovine i vještačke inteligencije do ratova u Ukrajini i Iranu. Zbog toga su sve oči bile uprte u razgovore trojice lidera i moguće rezultate njihovog susreta.

Tramp i Si prethodno su razgovarali 13 minuta na marginama samita, a glavne teme bile su ekonomska i bezbjednosna pitanja. Tramp je ranije otkrio da je tokom svečane večere prethodne večeri sjedio pored kineskog predsjednika i da su razgovarali čak dva sata.

Putinu, po svemu sudeći, takav raspored nije odgovarao. Njegov savjetnik Jurij Ušakov požalio se da ruski predsjednik nije imao priliku da razgovara sa Trampom jer su sjedili za različitim stolovima.

I tokom zajedničkog fotografisanja Tramp je stajao odmah pored Sija, dok je Putin bio na drugoj strani Peng Lijuan, supruge kineskog predsjednika, pored vijetnamskog predsjednika To Lama.

Kasnije je Tramp sa Putinom razgovarao oko 40 minuta. Njihov susret počeo je srdačnim rukovanjem, a kamere su zabilježile i neobičan trenutak. Kada je prišao ruskom predsjedniku, Tramp je upitao: „Ko je ovo?“, a zatim se nasmijao i dodao: „To je moj prijatelj“.

Imali smo sjajan odnos mnogo godina. Poznajemo se dugo i mislim da iz ovoga može proisteći mnogo dobrih stvari ili da barem nešto može početi – rekao je Tramp uoči istorijskog samita trojice lidera.

Topli i prijateljski susreti Trampa sa Putinom i Sijem privukli su pažnju kritičara u SAD.

Ponaša se prema autoritarnim liderima kao prema prijateljima

U redu je da se američki predsjednici sastaju sa liderima država koje su im protivnici. Međutim, susreti Trampa sa autoritarnim liderima neobični su zbog načina na koji se prema njima odnosi – kao prema prijateljima.

To je u analizi za CNN naveo novinar Stiven Kolinson.

Simbolika trostranog sastanka u Šenženu posebno je upečatljiva. Tri velike sile, od kojih svaka polaže pravo na dominaciju u svom širem geografskom okruženju, šalju poruku moći, namjerno isključujući manje i slabije države.

Ta slika bila bi manje upečatljiva kada bi Tramp nastupao kao lider slobodnog svijeta koji se suočava sa nemilosrdnim autokratama. Međutim, američki predsjednik pokazuje prezir prema saveznicima svoje zemlje, dok istovremeno izražava divljenje čvrstoj vladavini Sija i Putina. Često opravdava njihovo ponašanje ili nastoji da ih ne uznemiri, navodi Kolinson.

Putinu pruža slamku spasa, a Sija obasipa pohvalama

Podsjetimo, Tramp je prije odlaska u Kinu, govoreći o ratu u Ukrajini, tvrdio da Putin popušta, ali i da bi mogao biti „mnogo oštriji“. Pominjao je i mogući „dogovor vijeka“ o dizelu, kao i poziv ruskom predsjedniku da prisustvuje samitu G20 u decembru u Majamiju.

Takođe je objasnio da se ne želi suprotstavljati Pekingu zbog špijunske afere u vezi sa naprednim čipovima kompanije Nvidia, uz obrazloženje da ne želi da uvrijedi Kinu neposredno prije dolaska u tu zemlju.

Granica između razgovora sa američkim protivnicima i popuštanja pred njima veoma je tanka, ocjenjuje Kolinson.

Samit u Šenženu mogao bi da pokaže gdje se završava korisna diplomatija, čiji je cilj smanjenje tenzija između velikih sila, a gdje počinje nadmetanje u autoritarnom ponašanju između dvojice moćnika i američkog predsjednika koji bi, prema ocjeni autora analize, želio da bude jedan od njih.

Trampovi raniji susreti sa Sijem, Putinom, kao i sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom, izgledali su spektakularno, ali su donijeli malo konkretnih rezultata. Zbog toga se ni od sastanka u Šenženu ne očekuju značajniji pomaci, navodi Kolinson.

–Da li je ovaj sastanak sa Putinom i Sijem u nacionalnom interesu SAD? Razmislite o simbolici. Tramp pruža slamku spasa Putinu, koji je gotovo pet godina bio izopšten zbog agresije na Ukrajinu. Istovremeno, obasipa Sija pohvalama, što je, po mom mišljenju, direktno suprotno onome što bi trebalo da govori o kineskom predsjedniku, koji je protivnik SAD – rekao je za CNN bivši američki ambasador u Kini Nikolas Berns.

Pročitajte još

Trampova pozicija oslabljena

Stručnjaci ukazuju i na to da je Tramp u Kinu stigao u oslabljenoj političkoj poziciji, nakon loših rezultata republikanaca na međuizborima za američki Kongres.

Kao domaćin samita, Si će nastojati da iskoristi političke slabosti američkog predsjednika, piše Kolinson.

-Kinezi zaista vide da je Tramp značajno oslabljen, prvo zbog rezultata međuizbora, a zatim i zbog problema u vezi sa tehnološkim pitanjima koji su se pojavili posljednjih dana. To će svakako ohrabriti Kinu ukoliko Tramp pokuša da izvrši pritisak na nju – rekao je za CNN Stiv Cang, direktor Instituta za Kinu na Univerzitetu SOAS u Londonu.

Cang je, međutim, dodao da Si neće biti nepristojan, jer želi da održi dobre odnose, bez obzira na to kakva su njegova lična osjećanja prema Trampu, prenosi Blic.