Slučaj ALTA banke zato otvara mnogo šire pitanje od sudbine jednog finansijskog instituta: koliko daleko može da seže poremećaj u bankarskom sektoru i ko će na kraju snositi njegov ekonomski teret?
O tome kako bi se poslhedice mogle preniheti na privredu, koji su sektori posebno izloženi i šta kompanije i povjerioci mogu da očekuju u narednim mjesecima, za Srpskainfo piše advokat Stefan Petrović, suosnivač advokatske kancelarije PGP Legal.
Njegovu analizu prenosimo u cjelosti.
Koliko daleko seže pad jedne banke
Oduzimanje dozvole za rad ALTA banci otvorilo je pitanja zaštite depozita, naplate potraživanja i odgovornosti za nastalu situaciju.
Narodna banka Srbije istovremeno navodi da je bankarski sektor stabilan, dobro kapitalizovan i likvidan.
Te dvije okolnosti treba posmatrati odvojeno: problem pojedinačne banke sam po sebi ne dokazuje sistemsku bankarsku krizu, ali može proizvesti ozbiljne posljedice za dio privrede koji je na nju oslonjen.
Zato je danas preuranjeno govoriti o opštem talasu stečajeva, premda građevinski sektor zaslužuje posebnu pažnju zbog rizika da se zastoji u plaćanju prenesu kroz čitav lanac investitora, izvođača i podizvođača.
Mnogo je razumnije očekivati neujednačen udar: pojedine kompanije nastaviće da posluju uz ograničene teškoće, dok će druge morati da traže novac za obaveze koje dospevaju pre nego što njihova sredstva postanu dostupna.
Razliku će napraviti raspoložive rezerve, pristup drugoj banci i zavisnost od nekoliko velikih kupaca. Kompanija sa dobrim poslovanjem, ali bez tih rezervi, može se naći pod većim pritiskom od slabije kompanije koja trenutno ima dovoljno gotovine.
Prvi udar može biti gotovo nevidljiv
Najvjerovatnija početna posljedica jeste produžavanje rokova plaćanja. Kupac traži još petnaest dana.
Dobavljač pristaje jer želi da sačuva posao, ali zatim isto odlaganje traži od svog dobavljača.
U pojedinačnom poslovnom odnosu to izgleda kao uobičajeno pomjeranje roka. Kada takva odlaganja postanu praksa, teret nelikvidnosti prenosi se sa dužnika na njegove dobavljače, a zatim i na njihove povjerioce.
Istovremeno, drugi dobavljači mogu reagovati suprotno: skratiti rokove, smanjiti dozvoljenu izloženost ili zahtjevati avans. To je razumljiva zaštita od rizika, ali kupcu stvara novu potrebu za novcem baš kada mu je finansiranje otežano.
Kompanija koja je robu ranije plaćala poslije prodaje sada mora da je plati prije nego što je proda. Čak i kada obim poslovanja ostane isti, potrebno joj je više obrtnog kapitala.
To je kanal kroz koji početni zastoj može prerasti u širi problem.
Garancije i krediti: rizik za poslove koji su već započeti
Poseban problem mogu predstavljati garancije koje je izdala ALTA banka. Na njima mogu počivati poslovi u kojima su naručioci tražili sigurnost da će avans biti vraćen ili radovi završeni.
Ako se dovede u pitanje mogućnost naplate po garanciji, posledice mogu osetiti i kompanije koje uredno izvršavaju svoje obaveze.
U zavisnosti od ugovora, od njih se može zahtjevati zamjenska garancija druge banke, što podrazumijeva novu procjenu kreditne sposobnosti, troškove i eventualno dodatno obezbjeđenje. Dok se to ne riješi, mogu biti odložene isplate ili nastavak radova.
Kod projektnog finansiranja ključno je koliko je ugovorenog kredita već isplaćeno, a koliko je tek trebalo da bude povučeno tokom izgradnje.
Projekat može imati dozvole, kupce i ekonomsku opravdanost, a ipak zastati ako izostane naredna tranša. Druga banka neće nužno preuzeti finansiranje pod istim uslovima.
Moraće da procijeni projekat, postojeća obezbjeđenja i novac potreban za završetak. Za to vrijeme postoje troškovi, pomjeraju se rokovi i raste pritisak na investitora i izvođače.
Upravo tu građevinski sektor može biti posebno osjetljiv. Zastoj u finansiranju investitora prenosi se na plaćanje izvođača, zatim podizvođača i dobavljača materijala.
Ako se uz to pojavi potreba za zamjenom garancija, kompanija istovremeno mora da nadomjesti izostalu uplatu i obezbijedi novi bankarski limit.
Tako problem jedne banke može opteretiti i održive projekte, a njegova konačna cijena zavisiće i od toga koliko brzo mogu da se obezbijede zamjensko finansiranje i garancije.
Šta možemo očekivati narednih mjeseci
Moja procjena je da bi se posljedice, ukoliko nedostupnost sredstava potraje i izostane zamjensko finansiranje, najprije vidjele u odlaganju ulaganja, smanjivanju zaliha i opreznijem ugovaranju novih poslova.
Odluke o zapošljavanju i većim nabavkama takođe bi mogle da budu pomjerene.
Takvo usporavanje ne mora odmah izgledati dramatično. Ako se zastoj brzo premosti, najveći dio tih odluka može se obnoviti. Ako potraje, privremena štednja počinje da utiče na prihode drugih kompanija, pa se problem više ne svodi na prvobitno nedostupan novac.
Posebno su izloženi dobavljači kojima jedan kupac čini veliki dio prometa. Oni mogu istovremeno imati nenaplaćene stare isporuke i potrebu da finansiraju nove.
Prekid saradnje ugrožava prihod, a nastavak povećava izloženost. To je položaj u kojem se često pokaže koliko je rast prethodnih godina bio zasnovan na sopstvenom kapitalu, a koliko na stalnom produžavanju rokova.
U nepovoljnijem razvoju događaja slijedili bi prodaja imovine, ulazak novih partnera, preuzimanja i, kod dijela kompanija, stečajevi. Redoslijed i obim zavisiće od trajanja zastoja i mogućnosti da održiva preduzeća pribave novac.
Bez podataka o izloženosti kompanija, njihovim rezervama i međusobnim obavezama, obim stečajeva u srpskoj privredi bilo bi nagađanje.
Domaće iskustvo takođe nalaže oprez prema obećanjima o brzoj naplati. Agencija za osiguranje depozita i dalje objavljuje izvještaje o stečajevima ranije ugašenih banaka, među kojima su Nova Agrobanka, Razvojna banka Vojvodine i Univerzal banka.
To ne predviđa trajanje novog postupka, ali pokazuje zašto buduća naplata ne može jednostavno da zamijeni današnju likvidnost.
Šta povjerioci sada treba da urade
Prvo treba razdvojiti pravo na isplatu osiguranog depozita od naplate u stečaju.
Za potraživanja koja se ostvaruju u stečaju potrebno je pratiti zvanični poziv i rokove, prikupiti dokaze o osnovu i iznosu duga i podneti prijavu nadležnom sudu.
Ne treba pretpostaviti da evidentirano stanje kod dužnika zamjenjuje potrebne radnje povjerioca. Agencija za osiguranje depozita u svojim uputstvima navodi prijavu sudu kao put za ostvarivanje takvih potraživanja, uključujući dio depozita iznad osiguranog iznosa.
Za poslovni plan, međutim, prijava je tek početak. Kompanija mora posebno da procijeni kako će finansirati period do naplate. Procenat koji će na kraju dobiti i vrijeme koje može da izdrži bez tog novca dva su različita pitanja.
Šta će pokazati da li se problem širi
Treba pratiti da li se rokovi plaćanja produžavaju, da li dobavljači prelaze na avanse, da li se smanjuju kreditni limiti i da li kompanije odlažu ulaganja da bi sačuvale novac za tekuće obaveze.
Ako se takve promjene zadrže u uskom krugu direktno izloženih firmi, udar može ostati ograničen. Ako postanu uobičajene i među kompanijama koje nisu neposredno pogođene, to bi bio znak da se neizvjesnost već prenosi kroz privredu.
Šta zapravo znači likvidnost i šta čeka klijente ALTA banke
Oduzeta dozvolu za rad ALTA banci
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.