Auto-put koji bi trebalo da poveže Budimpeštu, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu sa lukom Ploče godinama se suočava sa probijanjem rokova, administrativnim poteškoćama i sve većim troškovima. Prema posljednjim procjenama, ukupna vrijednost projekta mogla bi dostići čak 5,2 milijarde evra, odnosno približno 10,2 milijarde KM.
Radovi na izgradnji auto-puta kroz BiH, čija je ukupna dužina oko 335 kilometara, počeli su još 2001. godine. Međutim, prema podacima iz septembra 2026. godine, izgrađeno je tek oko 45 odsto planirane trase, pri čemu završene dionice još nisu povezane u jedinstvenu saobraćajnu cjelinu.
Iako je prvobitno bilo planirano da Koridor 5c bude završen do 2017. godine, rokovi su se u međuvremenu više puta mijenjali. Nakon što se kao novi cilj spominjala 2028. godina, završetak je pomjeren na 2030. godinu. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je i taj rok pod velikim znakom pitanja.
Zašto izgradnja traje toliko dugo?
Profesor Osman Lindov sa Univerziteta u Sarajevu za portal Construction.hr objašnjava da finansiranje nije jedina prepreka završetku ovog projekta. Kao ključne probleme izdvaja nedovoljnu koordinaciju nadležnih institucija, neadekvatnu pripremu projektne dokumentacije i učestale izmjene planova.
Izgradnju dodatno otežavaju zahtjevni geološki uslovi, postupci eksproprijacije zemljišta, sporo izdavanje potrebnih dozvola, procedure javnih nabavki, te nesuglasice sa izvođačima radova.
Jedan od problema predstavlja i složena administrativna struktura Bosne i Hercegovine, odnosno podjela nadležnosti između različitih nivoa vlasti. Zbog toga se pojedine dionice projektuju i grade odvojeno, bez dovoljno usklađenog pristupa realizaciji cjelokupnog koridora.
Na pojedinim gradilištima dolazilo je do prekida radova zbog neizmirenih finansijskih obaveza, dok su na drugim lokacijama nedovoljno kvalitetna geološka istraživanja i nedostaci u projektnoj dokumentaciji uzrokovali dodatne troškove i nova kašnjenja.
Od nekoliko milijardi maraka do više od deset milijardi KM
Tokom protekle dvije i po decenije značajno su porasle i procjene ukupnih troškova izgradnje.
Početkom 2000-ih godina vrijednost projekta procjenjivana je na između tri i pet milijardi KM. Studija izrađena 2006. godine predviđala je troškove od približno 6,3 milijarde KM, bez uračunatog PDV-a.
Međutim, prema procjeni organizacije Bankwatch iz septembra 2026. godine, ukupna cijena izgradnje Koridora 5c mogla bi dostići gotovo 5,2 milijarde evra, što odgovara iznosu od oko 10,2 milijarde KM.
Treba naglasiti da su ove procjene izrađivane u različitim periodima i prema različitim okolnostima, zbog čega nisu u potpunosti uporedive.
Na povećanje troškova uticali su inflacija, poskupljenje građevinskog materijala i radne snage, izmjene projektnih rješenja, ali i dugogodišnja odgađanja završetka pojedinih dionica.
Tunel Prenj među najvećim preprekama
Jedan od najzahtjevnijih preostalih dijelova Koridora 5c jeste izgradnja tunela Prenj, čija bi dužina trebalo da iznosi gotovo 11 kilometara.
Riječ je o izuzetno složenom građevinskom poduhvatu, a Evropska investiciona banka procjenjuje da bi izgradnja tunela i pripadajućih pristupnih dionica mogla koštati približno milijardu evra.
Upravo je završetak ovog dijela trase jedan od ključnih preduslova za uspostavljanje neprekinute autoputske veze između Sarajeva, Mostara i granice sa Hrvatskom.
Zbog tehničke složenosti i visokih troškova, tunel Prenj predstavlja jedan od najvećih izazova za završetak cijelog projekta.
Značaj Koridora 5c za BiH, Hrvatsku i Evropsku uniju
Koridor 5c predstavlja važnu saobraćajnu vezu koja bi trebalo da poveže srednju Evropu sa Jadranskim morem, odnosno Budimpeštu preko Hrvatske i Bosne i Hercegovine sa lukom Ploče.
Za privredu u BiH ovaj pravac ima poseban značaj jer bi njegov završetak omogućio brži i efikasniji transport robe prema Hrvatskoj i drugim državama Evropske unije.
Očekuje se da bi funkcionalan autoput doprinio smanjenju troškova prevoza, jačanju trgovinske razmjene i boljoj povezanosti Bosne i Hercegovine sa evropskim tržištem.
Hrvatska je već učestvovala u realizaciji pojedinih dijelova ovog infrastrukturnog projekta, uključujući izgradnju međudržavnog mosta Svilaj preko rijeke Save.
Uz putnu povezanost, važnu ulogu u regionalnom saobraćaju ima i željeznička pruga koja povezuje Ploče, Mostar i Sarajevo.
Koridor Vc dio je transevropske transportne mreže TEN-T, a Evropska unija je za različite faze njegove izgradnje do sada obezbijedila više od 870 miliona evra bespovratnih sredstava.
Među najvažnijim finansijskim partnerima projekta nalaze se Evropska investiciona banka i Evropska banka za obnovu i razvoj.
Hoće li auto-put biti završen do 2030. godine?
Iako se 2030. godina trenutno spominje kao cilj za završetak Koridora Vc, predstavnici nadležnih institucija i stručnjaci upozoravaju da je takav rok teško garantovati.
Zoran Andrić, pomoćnik ministra komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, smatra da je riječ o ambicioznom planu čija realizacija zavisi od brojnih faktora.
Profesor Osman Lindov iznosi još nepovoljniju procjenu, upozoravajući da bi se završetak izgradnje mogao prolongirati čak i iza 2040. godine.
Prema njihovim ocjenama, ubrzanje radova zahtijeva uspostavljanje jedinstvenog plana za sve preostale dionice, precizno definisanje odgovornosti nadležnih institucija, pravovremeno obezbjeđivanje finansijskih sredstava i kvalitetniju pripremu projekata.
Bez takvih promjena, Bosna i Hercegovina mogla bi još godinama čekati završetak jedne od svojih najvažnijih saobraćajnica, dok bi privreda i građani nastavili osjećati posljedice nedovoljno razvijene putne povezanosti sa Hrvatskom i ostatkom Evrope, piše N1 Hrvatska.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.