Svijet

(VIDEO) NOVO LICE AMERIKE Prva crnkinja na čelu Džordžije, prvi gej senator i potpuni trijumf demokrata

Mnogi pobjednici na srednjoročnim izborima ove godine će ući u istoriju, između ostalih prva crnkinja na funkciji guvernerke Džordžije, Kiša Lens Botoms, kao i prvi prvi američki senator koji je otvoreno proglasio svoju homoseksualnost Kris Papas, prema podacima američkog sajta za izvještavanje o rezultatima izbora Decision Desk.

Kiša Lens Botoms
FOTO: ERIK S. LESSER/EPA

Prema preliminarnim rezultatima izbora koji su održani juče, očekuje se da će Kiša Lens Botoms postati prva crna guvernerka Džordžije, prva žena guverner Džordžije i prva crna guvernerka u istoriji SAD, prenosi CNN.

Botoms, koja je bila gradonačelnica Atlante između 2018. i 2022. godine, bila je među ženama koje je bivši američki predsjednik Džo Bajden razmatrao kao kandidatkinju za potpredsjednicu na izborima 2020. godine. Ona je na izborima pobijedila Rika Džeksona, koga je podržao američki predsjednik Donald Tramp.

Prema preliminarnim rezultatima, očekuje se da će Kris Papas postati prvi otvoreni gej senator u istoriji SAD, nakon pobjede na trci za Senat u Nju Hempširu, a njegova pobjeda znači da će demokrate zadržati to ključno mjesto.

Projekcije pokazuju da će republikanac Bajron Donalds postati prvi crni guverner Floride, a kada on preuzme dužnost, u SAD će biti tri aktivna crna guvernera, sa veoma različitim politikama – drugi je demokratski guverner Merilenda Ves Mur, za koga se predviđa da će ponovo biti izabran, i Botoms u Džordžiji.

Očekuje se i da će Eni Endruz postati prva izabrana senatorka SAD iz Južne Karoline, nakon pobjede nad imenovanom senatorkom Darlin Grejem, koja je na tu funkciju došla nakon iznenadne smrti svog brata, bivšeg senatora Lindzija Grejema, u julu.

Projekcije pokazuju i da će Đina Hinohosa postati prva latinoamerička guvernerka Teksasa od 1990. godine, i tek treća žena na toj funkciji.

Očekuje se i da će demokrata Melat Kiros (29) postati prva crnkinja članica Kongresa iz Kolorada, kao i da će se pridružiti Generaciji Z u Kongresu, kao jedna od najmlađih članica Predstavničkog doma.

Penzionisani hirurg američke vojske i oštar kritičar Izraela, demokrata Adam Hamavi, postaće prvi muslimanski član Kongresa iz Nju Džerzija, dok će prva kongresmenka američkih starosjedilaca u Njujorku biti, prema očekivanjima, Kler Valdez iz iste stranke.

Prema prvim rezultatima, očekuje se da će demokrata Džeremi Mos postati prvi javno identifikovani homoseksualac ​​u Kongresu iz Mičigena, a da će Ejmi Akton postati prva članica Demokratske stranke koja je osvojila mjesto guvernera Ohaja od 2006. godine i prva žena ikada izabrana na tu funkciju.

Očekuje se, takođe, da će demokrata Ksavijer Besera postati prvi izabrani latinoamerički guverner Kalifornije, čime će zadržati kontrolu svoje stranke nad najvećom državom u zemlji.

Besera će na toj funkciji naslijediti guvernera Gevina Njusoma iz iste stranke.

Demokratski kandidat za senatora iz Mičigena Abdul el Sajed proglasio je danas pobjedu na međuizborima čime će, ukoliko i zvanični rezultati to potvrde, postati prvi musliman izabran u američki Senat.

Abdul El-Sajed
FOTO: SARAH YENESEL/EPA
Abdul El-Sajed

Pobjedom Adama Hamiltona u Kanzasu, demokrate su prvi put osvojile mjesto u Senatu za tu saveznu državu od 1932. godine, dok je Džejms Talariko prvi demokrata koji je osvojio mjesto u Senatu za Teksas od 1988. godine.

Mjesto u Senatu za državu Mejn pripalo je demokrati Troju Džeksonu, a na toj poziciji je republikanka Suzan Kolins bila skoro 30 godina.

Pročitajte još

Ovogodišnja trka za Senat u Teksasu bila je najskuplja nepredsjednička trka dosad zabilježena, sa više od pola milijarde dolara potrošenih na kampanju, navodi BBC.

Basnoslovna je i svota od više od 200 miliona dolara koliko je biznismen Ilon Mask potrošio na podršku republikancu Kenu Pakstonu, koji je – izgubio.

Više od 9,5 milijardi dolara potrošeno je u kampanji za međuizbore, prema podacima Federalne izborne komisije.

Srednjoročne izbore u SAD prati još jedna zanimljivost – žene su izašle na birališta u velikom broju i većinom su glasale za demokrate, dok su muškarci u podjednakom broju glasali za jednu i drugu stranu.

Prema anketi instituta SSRS za AP, na međuizborima je glasalo 46 odsto muškaraca, od kojih je 49 odsto dalo svoj glas demokratama i isto toliki procenat republikancima.

Sa druge strane, na izbore je izašlo 53 odsto žena, od kojih je 58 odsto glasalo za demokrate, a 40 odsto za republikance.

Na srednjoročnim izborima koji su juče održani u SAD pobjedu su, prema preliminarnim rezultatima i projekcijama, odnijele demokrate koje će u januaru preuzeti većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu američkog Kongresa, čime će steći kontrolu nad oba doma zakonodavne vlasti.