Magazin

Sutra je veliki praznik, a ovaj običaj je najbitniji: Djevojke večeras u ponoć treba da urade jednu stvar za sreću

Sveti apostol Jakov, čiji se praznik obilježava 5. novembra, u crkvenom predanju ostao je upamćen kao jedan od najpravednijih i najposvećenijih sljedbenika Isusa Hrista.

Sutra je veliki praznik, a ovaj običaj je najbitniji: Djevojke večeras u ponoć treba da urade jednu stvar za sreću
FOTO: JOVANA BAJIĆ/RINGIER

Njegov život bio je ispunjen molitvom, skromnošću i odricanjem, a zbog nepokolebljive vjere i spremnosti da oprosti čak i onima koji su ga progonili, dobio je ime Džejms Pravednik.

Ovaj praznik prati i nekoliko narodnih običaja i vjerovanja. Posebno se izdvaja običaj namijenjen neudatim djevojkama, dok se u porukama Svetog Jakova krije i ozbiljna opomena svima koji imaju mnogo – da bogatstvo ne smije da bude važnije od poštenja, milosrđa i brige za druge.

Ko je bio Sveti apostol Jakov i zašto je dobio ime Pravednik

Sveti apostol Jakov bio je sin pravednog Josifa, obručnika Presvete Bogorodice, a u hrišćanskom predanju poznat je i kao brat Gospodnji. Prema predanju, još od mladosti izabrao je život u čednosti, molitvi i strogom uzdržanju.

Njegova svakodnevica bila je potpuno podređena vjeri. Nosio je jednostavnu odjeću, malo je spavao i veliki dio dana i noći provodio u molitvi, često klečeći. Od dugog i upornog klečanja koža na njegovim koljenima postala je tvrda poput kamena.

Nije pio vino, niti je koristio ulje i masnu hranu, a hranio se skromno, uglavnom hljebom i vodom. Takav način života pratio ga je do kraja života, zbog čega je u crkvenom predanju ostao simbol podvižništva i potpune posvećenosti Bogu.

hram hrista spasitelja banjaluka
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Prema predanju, kada su Josifovi sinovi dijelili očevu imovinu, Jakov je prihvatio i malog Isusa kao svog sunaslednika. Upravo zbog te porodične veze nazivan je bratom Gospodnjim.

Kada je Isus započeo svoju propoved, Jakov je povjerovao u Njega i svoj život u potpunosti posvetio hrišćanskoj vjeri. Nakon Hristovog vaskrsenja, Gospod mu se ukazao, što se u crkvenom predanju tumači kao poseban znak bliskosti.

Bio je prvi episkop Jerusalima, a njegove riječi i danas opominju bogate

Jakov je kasnije postao prvi episkop Jerusalima, a predanje ga povezuje i sa sastavljanjem jedne od najstarijih hrišćanskih liturgija, koja je kasnije poslužila kao osnova za liturgije Svetog Vasilija Velikog i Svetog Jovana Zlatoustog.

Posebno je bio poznat po tome što je upozoravao na opasnost od gordosti, pohlepe i nepravde. Smatrao je da materijalno bogatstvo ne znači mnogo ako čovjek zbog njega izgubi osjećaj za druge ljude i zaboravi na poniznost.

U njegovim poukama nalazi se i poređenje prolaznosti ljudskog života sa cvijetom koji vene pod vrelinom sunca:

“Kao što cvijet trave vene kada ga zagrije sunce, tako i bogataš nestaje sa svom svojom slavom.”

Pročitajte još

Jakov je podsjećao da Bog ne vrednuje ljude prema imetku, već prema veri i delima. Govorio je da je siromašne ovoga sveta Bog izabrao da budu bogati verom i nasljednici Carstva nebeskog.

Njegove riječi bile su i oštra kritika onih koji koriste svoj položaj i novac da bi ugnjetavali druge. Upozoravao je na nepravdu prema radnicima, čije su plate zadržavane, dok su oni koji su se obogatili na tuđem radu zaboravljali na odgovornost pred Bogom.

“Zar te bogataši ne ugnjetavaju i ne vuku te na sudove?”, jedna je od opomena koje se pripisuju njegovim poukama.

Stradao je zbog vjere, a pred smrt se molio za svoje ubice

Jakovljevo propovedanje o Hristu izazvalo je neprijateljstvo djela tadašnjih verskih starešina u Jerusalimu. Prema crkvenom predanju, u vrijeme praznika Pashe naređeno mu je da sa krova hrama govori protiv Isusa.

Umjesto da se odrekne svoje vjere, Jakov je pred okupljenim narodom posvjedočio da je Hristos Sin Božji. Njegove reči razbjesnile su protivnike, koji su ga oborili sa krova hrama, a zatim kamenovali.

Teško ranjen, pao je na koljena i, umjesto da proklinje one koji su ga napali, podigao je ruke ka nebu i pomolio se za njih:

“Oprosti im, Gospode, jer ne znaju šta čine.”

Prema predanju, preminuo je u 63. godini života. Njegova smrt ostala je upamćena kao svedočanstvo vjere i praštanja, a Crkva ga poštuje kao Svetog Jakova Pravednika.

Šta treba da urade neudate djevojke uoči Svetog Jakova

Praznik Svetog apostola Jakova u narodu prati nekoliko običaja i vjerovanja, a jedan od njih posebno se odnosi na neudate djevojke.

Prema narodnom običaju, djevojke bi u ponoć uoči praznika trebalo da se umiju hladnom vodom. Vjeruje se da se na taj način štite od zlih duhova, čuvaju zdravlje i prizivaju sreću u ljubavi i budućem braku.

Ipak, ovaj običaj pripada narodnoj tradiciji i verovanjima, a ne crkvenim pravilima.

Na ovaj dan treba oprostiti i onima koji su nas povredili

Jedna od najvažnijih poruka koje se vezuju za Svetog Jakova jeste praštanje. Vjernici se na ovaj dan podsjećaju da ne treba čuvati mržnju i ogorčenost, čak ni prema ljudima koji su ih povredili, ogovarali ili klevetali.

U narodu se zato govori da na ovaj praznik treba “oprostiti zlim jezicima”, odnosno onima koji su nas povrijedili riječima i širili ružne priče o nama.

Život Svetog Jakova pokazuje koliko je teško, ali i važno, sačuvati dobrotu čak i u trenucima najveće nepravde. Njegova posljednja molitva za one koji su ga ubili ostala je snažan primjer hrišćanskog praštanja, prenosi Ona.rs.

Poruka ovog praznika zato nije samo u običajima koji se prenose generacijama, već i u podsjećanju da vera treba da se vidi kroz svakodnevna djela, odnos prema bližnjima i spremnost da se drugima ne uzvraća zlom.