Svijet

"SVIJET KAKAV POZNAJEMO JE GOTOV" Dramatično upozorenje sa klimatskog samita, more će gutati obale, poplave uništavati gradove, škole i bolnice

Klimatska kriza izmiče kontroli, svetski lideri uputili dramatično upozorenje: "Talasi će odneti obale, poplave uništavati gradove i bolnice"

"SVIJET KAKAV POZNAJEMO JE GOTOV" Dramatično upozorenje sa klimatskog samita, more će gutati obale, poplave uništavati gradove, škole i bolnice
FOTO: FREEPIK

Neuspeh da se pruži odlučan odgovor na klimatsku krizu znači da je “svijet kakav poznajemo gotov”, upozorila je predsjednica Maršalskih Ostrva, dok su se desetine svjetskih lidera okupile u Turskoj na klimatskom samitu COP31.

Hilda Hajne, jedna od malobrojnih lidera pacifičkih ostrvskih država koja je u srijedu održala govor na samitu COP31, poručila je ostalim šefovima država da bi prekoračenje cilja od 1,5 stepeni Celzijusa, utvrđenog Pariskim klimatskim sporazumom, značilo da će talasi odnositi njihove obale, a poplave uništavati gradove, škole i bolnice, prenosi Blic.

Ona je opisala kako je u julu, u vodama oko svog rodnog ostrva, vidjela svijetle, bujne korale, koji su samo nekoliko meseci kasnije potpuno pobijelili.

“Vrijeme je da se probudimo”

– Vrijeme je da se probudimo. Naš odgovor na pretnju prekoračenja temperaturnog cilja mora biti odlučan i snažan, inače će svijet kakav poznajemo nestati – rekla je Hajne.

I premijerka Barbadosa Mia Motli kritikovala je vlade koje se, kako je navela, “nisu dovoljno potrudile” da smanje emisije štetnih gasova od usvajanja Pariskog sporazuma.

– Ujedinjene nacije nam govore da ćemo, čak i ako se ispune sva obećanja, dostići zagrijavanje od 2,6 stepeni. Prema sadašnjim politikama, završićemo na 2,8 stepeni. Da budem potpuno jasna: prekoračenje temperaturnog cilja nije novi cilj. To je dug, dug u vidu toplote, koji uzimamo od budućnosti naše djece. I taj dug mora da se vrati – rekla je ona.

Hilda Hajne tokom govora na samitu lidera COP31, kada je poručila delegatima: “Vreme je da se probudimo”.

Otvaranje samita svjetskih lidera, trećeg dana konferencije COP31, obeležili su strastveni govori, isprepletani živopisnim nastupima turskih muzičara i plesača.

FOTO: NATIONAL GEOGRAPHIC/YOUTUBE/SCREENSHOT
FOTO: NATIONAL GEOGRAPHIC/YOUTUBE/SCREENSHOT

Gutereš: Zagađivači moraju da plate

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš okrivio je “obmanjujuću industriju fosilnih goriva” i države koje “nastavljaju da šire proizvodnju fosilnih goriva, dok istovremeno tvrde da su posvećene cilju od 1,5 stepeni Celzijusa”.

Njegov govor, kojim je nastojao da podstakne napredak u pregovorima, bio je jedan od poslednjih koje će održati kao generalni sekretar UN, budući da sledećeg meseca napušta tu funkciju. Gutereš je jedan od najglasnijih zagovornika borbe protiv klimatskih promena.

– Potrebno nam je izuzetno ubrzanje. Naša planeta se zagrijava. Vrijeme ističe. Sada je trenutak da delujemo ili ćemo snositi posljedice. Fosilna goriva moraju da odu u prošlost, poput dinosaurusa. A to se neće dogoditi samo od sebe. Dinosaurusi nisu imali lobiste, ali industrija fosilnih goriva ih ima – rekao je Gutereš.

Gutereš je rekao da su naftne i gasne kompanije iskrivljavale naučne činjenice i odlagale djelovanje protiv klimatske krize. Pozvao je i na uvođenje poreza na ekstraprofit koji su te kompanije ostvarile tokom rata u Iranu.

– Vreme je da se oslobodimo te navike i okončamo zavisnost od fosilnih goriva. Vrijeme je da vlade oporezuju ovaj vanredni profit i iskoriste taj novac da pomognu ugroženim zemljama da se oporave. Zagađivači moraju da plate – rekao je Gutereš, uz aplauz prisutnih.

Turska je, na neuobičajen način, domaćin samita COP31 zajedno sa Australijom, a lideri obe zemlje, Redžep Tajip Erdogan i Entoni Albaneze, pohvalili su partnerstvo.

FOTO: ANTONIO BAT/EPA
FOTO: ANTONIO BAT/EPA

Erdoganove poruke i potezi u raskoraku

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan obratio se učesnicima samita COP31, nekoliko dana nakon što je proslavio otkriće dva nova naftna polja. Erdogan je rekao da želi da COP31 ostane upamćen kao prekretnica u borbi protiv klimatske krize i pozvao države da preduzmu konkretne mere, umesto da samo daju obećanja.

– Svakog minuta tokom kojeg ne ispunjavamo ciljeve iz Pariskog sporazuma, rizici i troškovi sa kojima se suočavamo nastavljaju da rastu – rekao je turski predsjednik.

Međutim, Erdogan je u ponedjeljak, van konferencijske sale, proslavio otkriće dva nova naftna polja, čiji se potencijal procenjuje na 135 miliona barela nafte.

FOTO: MUSTAFA KAMACI/ANADOLIJA
FOTO: MUSTAFA KAMACI/ANADOLIJA

U govoru pred svjetskim liderima, Hajne je rekla da svaka nova naftna bušotina i svaka tona iskopanog uglja predstavljaju pretnju budućnosti njene zemlje. Ne pominjući nijednu konkretnu naftnu ili gasnu kompaniju, dodala je da “otkriće novih rezervi fosilnih goriva nije nešto što treba slaviti, već nešto čega se treba plašiti”.

Albaneze je rekao da konferencija predstavlja “istorijski trenutak” za Australiju, koja je jedan od najvećih svjetskih izvoznika uglja i tečnog prirodnog gasa. Istakao je da vlade imaju “svečanu odgovornost” da deluju u borbi protiv klimatske krize, ali je kritikovan jer u svom govoru nije pomenuo fosilna goriva.

Slab odziv svjetskih lidera

Skup svjetskih lidera bio je relativno slabo posećen. Prema podacima UN, prisustvovao je 91 šef države ili vlade, dok su izostale neke od najuticajnijih ličnosti, poput američkog predsjednika Donalda Trampa i kineskog predsjednika Si Đinpinga.

Znakovito je da su neki drugi lideri koji nisu došli, među njima francuski predsjednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc, umjesto toga otputovali u Irsku na konferenciju posvećenu veštačkoj inteligenciji.

Gotovo sve zemlje učesnice samita COP31 zaostaju u smanjenju emisija štetnih gasova, dok je finansijska pomoć državama najugroženijim od ekstremnih vrućina, poplava, požara i drugih katastrofa izazvanih klimatskim promjenama i dalje nedovoljna.

Ekstremne suše na Suvoj planini u Srbiji
FOTO: SAŠA DARDEVIĆ/ANADOJIJA

“U naučnoj zajednici osjeća se panika”

Iako svet ubrzano prelazi granicu zagrijavanja od 1,5 stepeni Celzijusa i ulazi u jedan od najintenzivnijih ciklusa fenomena El Ninjo u istoriji, malo je naznaka da će pregovori doneti dodatni napredak u postepenom ukidanju upotrebe fosilnih goriva koja zagrijavaju planetu.

– U naučnoj zajednici osjeća se panika – rekao je Bil Her, klimatski naučnik i izvršni direktor organizacije “Climate Analytics”, opisujući napete razgovore sa naučnicima koji se bave prašumama i ledenim područjima.

– Raspoloženje među naučnicima postaje sve mračnije. Ljudi čak govore da imaju osećaj da smo napravili korak unazad – dodao je on.

Pročitajte još

Male ostrvske države suočavaju se sa egzistencijalnom prijetnjom zbog porasta nivoa mora i spadaju među zemlje koje su najizloženije katastrofalnim posljedicama globalnog zagrijavanja iznad 1,5 stepeni Celzijusa.

Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu utvrdio je da je prekoračenje ovog temperaturnog praga sada neizbježno i upozorio da bi njegove posljedice po ledene oblasti mogle biti toliko katastrofalne da se taj period mora svesti na što kraće trajanje i što manje povećanje temperature.

Drugi svjetski lideri istakli su hitnost trenutka obilježenog brojnim krizama i potrebu da se konačno postignu konkretni rezultati kroz međunarodnu saradnju.

Predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova rekla je da je “budućnost na našim odlukama”.

– Mi smo prva generacija koja u potpunosti razumije posljedice svojih odluka, a možda i posljednja koja još ima vremena da promeni pravac. Buduće generacije živjeće sa posledicama naših odluka – rekla je.

Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar poručila je da “ako ne možemo da se saglasimo da ljudsko dostojanstvo i poštovanje prirode moraju biti u središtu naših odluka, onda se, iskreno, postavlja pitanje šta nam je još ostalo da nas ujedini”.