Ova nova realnost najbolje se oslikava u ovonedjeljnim rasporedima zvaničnika u Briselu: predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i komesarka za Mediteran Dubravka Šuica pakuju kofere za zvanične posjete Siriji i Jordanu, dok Kaja Kalas formalno prva žena evropske diplomatije – ostaje u Briselu da vodi bezbjednosni forum.
Ovaj raskorak samo je vrh ledenog brijega i oslikava mnogo dublji sukob oko toga ko zaista predstavlja Evropsku uniju u svijetu. Sličan scenario već je viđen na primjeru Ukrajine, kada su evropski lideri izbacili Kalasovu iz pregovaračkog tima.
– Time što dozvoljava da Izrael drži visokog predstavnika „na ledu“ i izbjegava saradnju u vezi s Bliskim istokom u skladu s ugovorima i međunarodnim pravom, Fon der Lajenova direktno doprinosi srozavanju ugleda EU kao ozbiljnog globalnog igrača – upozorava Bari Endruz, poslanik liberala i predsjednik Odbora za razvoj u Evropskom parlamentu.
Šuica preuzela konce
U međuvremenu, Dubravka Šuica postala je glavna veza Brisela za komunikaciju s Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Prisustvovala je inauguracionom sastanku Mirovnog odbora američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je održan u februaru u Vašingtonu, a s izraelskim ministrom spoljnih poslova Gideonom Sarom razgovarala je ili se sastala najmanje četiri puta ove godine.
– Bez Izraela ne možete ništa da uradite. Potrebno nam je odobrenje njihovih vlasti. I zato moramo da održavamo kanale otvorenim… Oni su tu i mi s njima moramo da sarađujemo – objasnila je nedavno Šuica za briselski „Politiko“, govoreći o naporima da se humanitarna pomoć dopremi u Gazu, i dodala da svoje bliskoistočne misije koordiniše „za istim stolom“ s Kajom Kalas.
S druge strane, za Kalasovu su sva vrata kod Sara zatvorena od juna, kada je izbio veliki skandal – uporedila je odnos Izraela prema Palestincima s erom aparthejda u Južnoafričkoj Republici.
Sar je tada oštro poručio da će „prekinuti svaki kontakt“ s njom dok ne povuče tu izjavu, koju je nazvao „krvavom klevetom“ protiv Izraela. Kalasova do danas nije javno komentarisala da li je to zaista izgovorila, a njeni saradnici uporno odbijaju da potvrde ili demantuju da li je upotrijebila tu spornu analogiju.
Odluka Izraela o bojkotu i dalje je na snazi, potvrdila je portparolka izraelskog ministra, Mihal Majan, napominjući da se ta zabrana odnosi „isključivo na nju“.
Prije ovog diplomatskog rata, Sar i Kalasova bili su u čestom kontaktu dok je EU vršila pritisak na Izrael da dozvoli dopremanje humanitarne pomoći u Gazu. Nekada su, prema riječima izvora upoznatih s njihovom prepiskom, razmjenjivali i po nekoliko poruka dnevno na „Vocapu“.
Međutim, pojedine evropske diplomate otvoreno priznaju da je ovakav prekid komunikacije katastrofa za diplomatiju bloka.
– To je ogroman problem ako Izraelci ne žele da razgovaraju s njom. Ne možete da riješite krizu u Gazi bez njih – rekao je jedan diplomata.
Podjele, tenzije i sankcije
U praksi, zvanične uloge u kreiranju evropske spoljne politike podijeljene su:
– Kaja Kalas i njena Služba za spoljne poslove zadužene su za politička i bezbjednosna pitanja.
– Evropska komisija kontroliše finansijske instrumente, pomoć i razvoj, ali se te nadležnosti često brišu i prepliću.
Dva evropska zvaničnika, pokušavajući da smire situaciju, tvrde da Kalasova i njena diplomatska služba nisu isključene iz politike na Bliskom istoku i da ona blisko sarađuje sa Šuicom.
Izraelsko biranje sagovornika, prema njihovim riječima, stvar je „lične preferencije“, a Sarova odluka da zaobilazi Kalasovu „djeluje lično“.
Cijela ova drama snažno podsjeća na tenzije koje su postojale između Izraela i Đuzepa Borelja, prethodnika Kaje Kalas, koji je takođe oštro kritikovao akcije Tel Aviva u Gazi i na Zapadnoj obali. Izrael mu je navodno stavio do znanja da tamo nije dobrodošao, iako komunikacija nikada nije bila zvanično prekinuta.
Izraelski ministar zauzeo je borbeni stav i prema drugim liderima:
– Nedavno je poručio francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu da je „dobrodošao da uspostavi“ palestinsku državu u Francuskoj, nakon što je Pariz podržao njeno priznanje, dodajući da Makron neće biti dobrodošao u Izraelu dokle god Francuska vodi takvu politiku.
– Žestoko se sukobio i s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.
– Proglasio je generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša personom non grata.
U odbranu Kaje Kalas, njeni saveznici tvrde da ovakvi diplomatski lomovi nisu iznenađenje, s obzirom na to da njen posao zahtijeva da predstavlja stavove onih zemalja EU koje oštro kritikuju izraelsku politiku.
Portparol Komisije tvrdi da je Kalasova „otvorena za dijalog i spremna da sarađuje sa sljedećom vladom Izraela“, napominjući da se o budućnosti odnosa s Tel Avivom razgovaralo na nedavnom sastanku šefova diplomatija, kao i da Izrael nastavlja da komunicira sa stručnjacima evropske Službe za spoljne poslove.
Ko je Dubravka Šuica
Međutim, sada se postavlja pitanje ko je Dubravka Šuica (69), koja će ruku pod ruku ići u zvanične posjete s Fon der Lajenovom, dok će Kalasova ostati „na klupi“?
Dubravka Šuica, djevojački Luetić, rođena je 20. maja 1957. godine u Dubrovniku. Bila je prva gradonačelnica svog rodnog grada od 2001. do 2009. godine, po čemu je bila najpoznatija sve dok se nije otisnula u svijet. Njena dva mandata na čelu Dubrovnika obilježio je niz afera, tvrdi hrvatski „Indeks“.
Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1981. godine radila je kao profesorka engleskog i njemačkog jezika u Osnovnoj školi Lapad. Međutim, hrvatski portal „Indeks“ je 2019. godine doveo u pitanje upravo njeno znanje engleskog jezika.
„Kako neko sa tako lošim znanjem uopšte može da postane profesor i podučava generacije djece?“, pisao je „Indeks“ tada.
Već 1990. godine Šuica se učlanila u Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ), desničarsku stranku, čiji je član i danas. U više navrata bila je članica hrvatskog Sabora.
Kako je „Indeks“ pisao, udala se za pomorca Stijepu Šuicu, s kojim je živjela u stanu u Gružu, da bi godinama kasnije postala vlasnica više kuća, vila i stanova širom Hrvatske, kao i više automobila, pa čak i jahte. A sve to, kako tvrdi zagrebački medij, zahvaljujući politici.
Hrvatska javnost pamti je, do odlaska u Brisel, po:
– „zlatnom toaletu“ od 460.000 kuna (oko 60.000 evra);
– vili bez uredne građevinske dozvole, od koje ju je spasila zastarjelost;
– spornim prenamjenama zemljišta i pritiscima na novinare.
U Evropski parlament otišla je 2013. godine, kada je na izborima bila prva na stranačkoj listi HDZ-a. Kako je početkom ove godine pisao hrvatski portal „24 sata“, Šuica je najplaćenija hrvatska političarka, piše Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.