Svijet

(VIDEO) TAJNE ISPOD AJA SOFIJE Otkriveni tuneli dugi 420 metara i tragovi drevne istorije

Ispod čuvene Aja Sofije u Istanbulu postepeno se otkriva do sada gotovo nepoznat podzemni svijet.

Aja Sofija
FOTO: SNOVI, KUĆA, DOM/YOUTUBE/SCREENSHOT

Tokom radova na obnovi ovog istorijskog spomenika, na svjetlost dana izlaze tuneli, drevni sistemi za snabdijevanje vodom i arhitektonski ostaci koji bi mogli da potiču iz perioda prije izgradnje današnjeg hrama u šestom vijeku.

Do sada je očišćeno čak 420 metara podzemnih tunela, a turske vlasti razmatraju mogućnost da neke od njih otvore za posjetioce, čime bi javnost dobila priliku da upozna još jedan, skriveni dio istorije vizantijskog Carigrada.

Razmjere i značaj radova predstavio je turski ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoj, koji je u pratnji stručnjaka angažovanih na obnovi obišao podzemne prostorije Aja Sofije.

Turska televizija CNN Türk prvi put je prikazala snimke podzemnih tunela i radova koji se izvode u prostorima vjekovima zatrpanim zemljom i drugim materijalom.

Prema podacima koje je iznio ministar, iz dva dijela kompleksa, Vezirove bašte i zapadne bašte, uklonjeno je gotovo 3.000 tona nasutog materijala.

Tokom istraživanja identifikovano je šest podzemnih prostorija i devet tunela.

Radovi su dio velikog programa konzervacije i restauracije Aja Sofije, koji turske vlasti opisuju kao najobimniji projekat obnove ovog spomenika od osnivanja Republike Turske.

Pronađeni tragovi građevina starijih od današnje Aja Sofije?

Jedno od najznačajnijih otkrića nalazi se u podzemnoj grobnoj građevini, poznatoj kao hipogeum, u području Vezirove bašte.

Tokom čišćenja i iskopavanja otkriveni su arhitektonski slojevi na većoj dubini od ranije poznatog nivoa poda.

Naučnici sada ispituju mogućnost da ovi ostaci potiču iz vremena prije izgradnje današnje Aja Sofije.

Kako je objasnio Mehmet Nuri Ersoj, istraživači su se spustili 1,5 metara ispod nivoa poda koji je bio prekriven blatom, otkrivši tragove starije faze izgradnje.

Ovo otkriće ima poseban istorijski značaj jer je današnja Aja Sofija podignuta za vrijeme vizantijskog cara Justinijana, između 532. i 537. godine, na mjestu na kojem su se ranije nalazile hrišćanske crkve.

Međutim, precizno datiranje novootkrivenih ostataka još nije završeno.

Pretpostavka da su stariji od današnjeg hrama za sada ostaje predmet naučnih istraživanja.

Podzemna mreža sa devet tunela

U zapadnoj bašti Aja Sofije otkriveno je šest različitih podzemnih prostora povezanih sa devet tunela.

Prema riječima turskog ministra, tri ove prostorije najvjerovatnije su predstavljale podzemne dijelove nekadašnjeg atrijuma, odnosno dvorišta koje je pripadalo kompleksu hrama.

Istraživanja se nastavljaju i u drugim prostorijama, od kojih neke imaju oblik izduženih hodnika, širokih između četiri i 4,8 metara.

Od devet pronađenih tunela, sedam je već očišćeno od naslaga zemlje, dok se u preostala dva obavljaju mjerenja i dokumentovanje.

Ukupna dužina očišćenih dijelova iznosi 420 metara.

Najduži tunel ima čak 180 metara, a posebno je zanimljiv arheolozima jer postoji mogućnost da je bio povezan sa takozvanim Rimskim putem Carigrada.

Ovaj tunel proteže se paralelno sa pročeljem Aja Sofije, od prostora ispred Fatihove medrese prema današnjem ulazu za posjetioce, sa nagibom od približno tri odsto.

Njegova moguća povezanost sa istorijskom putnom mrežom vizantijske prestonice predstavlja još jedno područje istraživanja. Prvobitna namjena tunela još nije pouzdano utvrđena.

Skriveni vodovodni sistem drevnog Carigrada

Prema procjenama naučnika, podzemni tuneli Aja Sofije predstavljali su dio šireg sistema upravljanja vodama nekadašnjeg Carigrada.

Pojedini dijelovi vjerovatno su služili za distribuciju vode i odvođenje kišnice, što je bilo neophodno za zaštitu i svakodnevno funkcionisanje ovako velikog građevinskog kompleksa.

Njihovo otkrivanje omogućava stručnjacima da detaljnije prouče infrastrukturu koja se razvijala oko Aja Sofije tokom različitih istorijskih perioda.

Radovi se, međutim, ne svode samo na čišćenje tunela.

Obuhvataju i obnovu svodova, učvršćivanje zidova i ojačavanje dijelova konstrukcije koji su tokom vjekova pretrpjeli oštećenja.

U jednom od podzemnih prostora, dugom 56 metara, već su sanirana konstruktivna oštećenja na dionici od 18 metara.

U drugim tunelima postavljaju se elementi od nerđajućeg čelika kako bi se obezbijedila njihova stabilnost.

Hoće li turisti uskoro moći da obiđu podzemlje Aja Sofije?

Pored arheološkog i istorijskog značaja, turska vlada razmatra mogućnost da pojedine podzemne prostorije postanu dostupne posjetiocima.

Mehmet Nuri Ersoj najavio je izradu posebne studije o predstavljanju podzemnih građevina javnosti, uz dva ključna uslova – zaštitu spomenika i bezbjednost posjetilaca.

Još nije utvrđeno koji bi dijelovi mogli da budu otvoreni, niti je objavljen vremenski okvir za realizaciju ovog plana.

Stručnjaci takođe razmatraju mogućnost korišćenja podzemne mreže za poboljšanje ventilacije istorijskog kompleksa.

Prema tehničkim procjenama koje je predstavio ministar, postojeći podzemni otvor može da obezbijedi svega 3,6 odsto potreba Aja Sofije za ventilacijom.

Buduće studije trebalo bi da utvrde da li bi neki od istorijskih tunela mogli da budu uključeni u savremeni sistem dovoda svježeg vazduha, bez narušavanja njihovog arhitektonskog izgleda, piše Telegraf.rs.