Paljenje strnjike veliki je problem u Srbiji zbog štete koju vatra pričinjava, ali i brojnih mrtvih životinja koje požari ostavljaju za sobom. Ovaj problem aktuelan je i u drugim evropskim zemljama, prevashodno istočnim, što najbolje ilustruje mapa NASA.
Kako se može vidjeti na mapi koja prikazuje stanje od 20. do 30. oktobra, svaka crvena tačkica označava jedan požar, a na teritoriji Srbije one su načičkane jedna do druge. Slično je stanje i u Rumuniji, Bugraskoj, Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj, na jugu Italije, zatim u Ukrajini i dalje ka Rusiji.
Najzažarenija površina upravo je u Srbiji, i kako se može iščitati iz nje na određenim lokacijama bilo je i više od 500 požara! Mapa navodi na zaključak da je svijest građana i kultura ponašanja slična i u zemljama koje su nam u komšiluku, a da u razvijenim zemljama, poput, Njemačke, Holandije, Francuske, Belgije, ovakvih problema nema.
U Srbiji je sagorijevanje ostataka usjeva veliki problem. O tome često govore i nadležni, koji apeluju na poljoprivrednike da odaberu drugi način da očiste njive. Paljevine su posebno opasne za vozače, koji ne vide od dima na putevima, a ljudskih žrtava ima gotovo svake godine, pa i ove.
Prema riječima ministra poljoprivrede Srbije Branislava Nedimovića, u jednoj opštini u srednjem Banatu, za deset dana, od 9. do 19. oktobra, primjećeno je 950 zapaljenih parcela.
Zašto to uopšte rade
Profesor Poljoprivrednog fakulteta Željko Dolijanović ističe za Blic da se paljenjem strnjike gubi organska materija u zemljištu.
– A humus se može nadoknaditi jedino organskim, stajskim đubrivom koga je sve manje jer je stočarstvo u sve gorem stanju. Uništavaju se i korisni mikroorganizmi u orničnom sloju zemljišta. Treće, dodatno se smanjuje vlaga u zemljištu, a pogotovo u uslovima velike oskudice – objašnjava Dolijanović.
On naglašava da žetvene ostatke treba zaorati tako da minerali ostanu u zemljištu i povećaju njegovu plodnost.
Petar Munćan, profesor ekonomike proizvodnje na Poljoprivrednom, objašnjava da seljaci pale strnjiku jer im je to jeftinije.
– Teže tanjirače traže veliku potrošnju goriva, barem pet do šest litara po hektaru. Problem je što mnogi nemaju mehanizaciju, pa moraju da plate i uslugu od 20 do 30 evra po hektaru – kaže Munćan.
Samo u proteklih nekoliko dana preminula su dva muškarca zbog paljenja strnjike. Čovjek (71) iz Leskovca kod Petrovca na Mlavi stradao je na svojoj livadi, dok je muškarac (75) iz sela Parta, nadomak Vršca, preminuo na njivi dok je pokušavao da ugasi požar.
Zbog suša požari još opasniji
Docent na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu Ana Vuković skreće pažnju da je paljenje strnjike ove jeseni dodatno opasno.
– Imamo izuzetno jaku sušu u prethodna dva mjeseca što doprinosi da se svaki požar lakše širi, a nemamo kiše da ih uguši. Takođe, atmosfera je stabilna, nema miješanja vazduha sa gornjim slojevima, niti kiše da ga spere, zbog čega je veliko zagađenje vazduha – kaže Vukovićeva.
Ne pomažu ni kazne od 5.000 do milion dinara
Spaljivanje većeg obima i vremenske prilike pogoduju širenju požara, te se na ovaj način izaziva opasnost, ne samo za imovinu, već i živote ljudi. Takvo izazivanje opšte opasnosti predstavlja krivično djelo protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine. Za spaljivanje organskih ostataka poslije žetve usjeva, odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, zaprijećena je novčana kazna u iznosu od 5.000 do 50.000 dinara za fizičko lice, od 25.000 do 250.000 dinara za preduzetnika i od 100.000 do 1.000.000 dinara za pravno lice.
Takođe, članom 50 Zakona o zaštiti od požara zabranjuje se spaljivanje ostataka strnih usjeva, spaljivanje smeća na otvorenom prostoru i spaljivanja biljnih ostataka. Zakonom su predviđene novčane kazne za nepoštovanje ove odredbe i to za pravna lica kaznom od 300.000 do milion dinara, a za odgovorna lica u pravom licu su od 10.000 do 50.000 dinara, a za fizička lica 10.000 dinara.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu