Iako djeluju bezazleno, ptice mogu napraviti ozbiljnu štetu na njivama.
Grupa robota na poljima Kanzasa već se njiše između redova usjeva i neumorno siječe korov koji im se nađe na putu. Mašine na baterije, duge su 1,2 metra i široke 0,6 metara, a njihovo korišćenje u poljoprivredi, već je izazvalo debate.
U zapuštenom pojasu pored Save, gdje se plodne njive decenijama ne obrađuju, Šumsko gazdinstvo Gradiška posadilo je kanadsku topolu. Njihov primjer slijedi sve više mještana.
Prije samog početka proljetne sjetve prognoze poljoprivrednika su bile da će i do 50 odsto manje površina zasijati zbog enormnog poskupljenja repromaterijala. Međutim, sjetva je na nivou prošle godine, a sada bi idealno bilo da ljeto ne bude suvo i vrelo.
Bez obzira što je ovog proljeća u zapadnom dijelu Republike Srpske, naročito Lijevču i Potkozarju, zasijana većina obradivih parcela, zabrinjava veliki dio zapuštenog zemljišta.
Odjeljenje za inspekcijske poslove u Bijeljini izdalo je danas upozorenje na zabranu spaljivanja organskih ostataka poslije žetve usjeva i drugih otpada na poljoprivrednom zemljištu.
Hiljade britanskih radnika moraće ove godine da se uključe poljoprivredne poslove tokom žetve, pošto sezonski radnici ne mogu da dođu iz drugih dijelova Evrope zbog pandemije virusa korona, saopštio je danas ministar za okolinu Džordž Justis.
Zbog zatvaranja granica u problemu su se našli mještani Badovinaca koji imaju zemlju u BiH. Oni predlažu da im država omogući prelazak bar dva puta nedjeljno, uz policijsku pratnju, a Mjesna zajednica organizovaće dezinfeksiju poljoprivrednih mašina.
Podjele na Istok i Zapad postoje u mnogim sferama, a trenutno se u Evropi nametnula još jedna. Veliki broj požara u Srbiji i istočnoevropskim zemljama bukvalno je zažario mapu kontinenta, dok, s druge strane, građani sa zapada udišu vazduh bez dima, pritom ne uništavajući njive vatrom koja ih čini manje plodnim.
Dok uvoz poljoprivrednih proizvoda iz godine u godinu bilježi sve alarmantnije vrijednosti, domaća sela izumiru jedno za drugim, a skoro polovina oranica i bašta propada neobrađena.
Katastrofalne poplave ponovo su, nakon 2014. godine, pogodile su Bosnu i Hercegovinu i nanijele ogromnu štetu stanovništvu.
Više od 3.000 hektara obradivog zemljišta na području gradiške opštine je zakorovljeno i zapušteno. Najveći dio od oko 2.500 hektara je u savskom pojasu. Na ostalim mjestima, u Lijevču i Potkozarju ima 600 hektara zemljišta koje je ranije klasifikovano poljoprivrednim, ali je i ono zapušteno i obraslo šibljem, navode u gradskom Odjeljenju za poljoprivredu.
