Profesorka Lin Karpenter-Bogs je u govoru pred skupom Američke asocijacije za naučni napredak u Sijetlu ukazala na to da čak i u smrti možemo da doprinesemo zdravijoj planeti.
Smrt sigurno nije najveći uticaj na životnu okolinu, koji ostavljamo u toku života. Ali i ovde možemo da potražimo alternative – rekla je ona, piše Gardijan.
Širom svijeta raste broj zahtjeva za takozvane “zelene sahrane” i druge održivije alternative.
🌿Washington recently became the first US state to legalise human composting and UK funeral directors are reporting a surge in requests for green burials and other more sustainable alternatives to burial and cremation.#environmental #GoGreen #funeral pic.twitter.com/TtmuDefa4s
Ripplezoo (@Ripplezoo) February 17, 2020
Karpenter-Bogs, koja takođe radi kao naučni savetnik za “Recompose”, kompaniju sa sjedištem koja planira da otvori prvo svjetsko postrojenje za kompostiranje ljudi u sljedećoj godini u Sijetlu, predstavila je podatke iz pilot projekta u kome je šest ljudskih tela kompostirano, radi testiranja sigurnosti i efikasnosti pristupa.
Proces prirodne organske redukcije pretvara tijelo u zemljište za četiri do šest nedjelja. U toku procesa tijelo se smiješta u heksagonalni čelični kontejner za višekratnu upotrebu zajedno sa komadima drveta, biljkom lucerkom i slamom. Pažljivom kontrolom vlage i odnosa ugljen-dioksida, azota i kiseonika, sistem stvara savršene uslove za razvoj termofilnih mikroba koji dramatično ubrzavaju normalnu brzinu raspadanja.
Sve osim kostiju se tada pretvori u kompost i zemljište koje može zatim bezbijedno da se koristi za sađenje.
Proces navodno troši osam puta manje energije potrebne za kremiranje.
Prema riječima Karpenter-Bog, ukupna godišnja kremacija u SAD proizvede onoliko ugljen-dioksida koliko i sagorevanje 800.000 barela nafte.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu